Jedna srpsko-albanska priča: Četiri dana, tri incidenta FELJTON (24)

Najvažniji datumi srpsko-albanskih odnosa u periodu posle Slobodana Miloševića su 20. i 31. maj 2001. godine. Najpre je ovog prvog datuma pre dvadeset godina stavljena tačka na oružani sukob, koji je na jugu Srbije trajao nešto više od šest meseci, a potom je 31. maja država uspostavila suverenitet nad delom svoje teritorije koju su za to vreme pod kontrolom držali naoružani Albanci. Ova dva datuma od pre dvadeset godina otvorila su novu stranicu savremene istorije srpsko-albanskih odnosa i trajno obeležili međusobni položaj Srba i Albanaca, ne samo na jugu Srbije. Novinar iz Vranja Radoman Irić, koji se prirodom i karakterom srpsko albanskih odnosa bavi trideset pet godina, upustio se u rizik da nam slikom i rečju, kroz feljton koji objavljivljujemo svakog dana, predoči ključne događaje i ličnosti koje su obeležile srpsko-albansku društvenu scenu od sredine sedamdesetih godina prošlog veka, s akcentom na oružani sukob 2000/2001 godine.

Piše: Radoman Irić

Vranje - U petak 25. februara 2000. godine dogodila se prva eksplozija u Bujanovcu.

Oko 20.15 časova, u strogom centru grada, podmetnuta eksplozivna naprava uništila je kotlarnicu preduzeća Komunalac, koja je zagrevala poslovni prostor svih firmi i nekoliko stotina stanova.

Ovo je, od početka incidenata, bila prva akcija naoružanih Albanaca u samom gradu.

Uznemireni građani ostali su na gradskom trgu do u kasno u noć.

Sutradan su pripadnici OVPMB u selu Končulj iz zasede napali vozilo MUP-a u kome je bila policijska patrola.

U žestokom obračunu poginuli su policajac Slaviša Dimitrijević (27) iz Vranja i Fatmir Ibiši (37) iz sela Ugljare kod Gnjilana, jedan od komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

U ovom napadu teške povrede su zadobili policajci Dragan Filipović (30), Srećko Radivojević (26), Goran Dimčić (29) i Goran Božidarević (24).

Filipović je prebačen na Vojno medicinsku akademiju (VMA) u Beogradu, gde je preminuo posle četrdeset dana lečenja.

Naoružani Albanci često nisu birali koga će, kada i gde napasti.

Tako su, 29. februara 2000. godine, nešto posle 12 časova, na putu Lučane – Dobrosin u opštini Bujanovac, iz zasede napali vozilo Ujedinjenih nacija, na kome je bila vidno istaknuta UN zastava.

Zahvaljujući činjenici što su međunarodni posrednici bili u bezbednom, oklopnom vozilu, u ovom napadu nije bilo žrtava.

Francuz Marsel Grogan i Rus Vladimir Azarov zadobili su lakše povrede.

Posle napada komanda OVPMB se izvinila se za ovaj „nesporazum“.

Posle jedanaest ročišta Opštinski sud u Preševu je 29. marta 2000. godine proglasio krivim Rizu Halimija, predsednika opštine Preševo, bez sumnje albanskog lidera broj jedan na jugu Srbije.

Kaznom zatvora u trajanju od tri meseca, uslovno na godinu dana, Halimi je osuđen zato što je 7. avgusta 1998. godine „ometao ovlašćeno službeno lice OUP Preševo …"u održavanju javnog reda i mira, narušenog održavanjem neprijateljskog javnog skupa građana albanske nacionalnosti…".

Postupak po žalbi je okončan potvrđivanjem prvostepene presude.

Iste godine uporedo je pred organima pravosuđa tekao proces protiv albanskog pesnika Sevdailja Hisenija iz Velikog Trnovca, zbog krivičnog dela iz člana 100, stav 1 Krivičnog zakona Republike Srbije.

Ni posle dvadeset pet pokušaja 3. marta 2000. godine Opštinski sud u Bujanovcu nije uspeo da optuži pesnika.

Hiseni je najpre bio kažnjen 1994. godine, zato što je rasturao časopis Jehona"na albanskom jeziku.

Kada je to rešenje ukinuto, Centar resora Državne bezbednosti iz Vranja protiv Hisenija je podneo krivičnu prijavu zbog objavljene pesme Sa šajkačom u Evropi, iz satirične zbirke Kad ti se sreća nasmeši u kojoj je „javno izložio poruzi srpski narod“.

Slučaj je okončan posle šest godina zbog nastupanja zastarelosti.

Sevdailj Hiseni rođen je 24. marta 1959. godine u selu Pribovce, opština Bujanovac.

Diplomirao je na Univerzitetu u Prištini, na smeru albanska književnost 1982 godine.

Postdiplomske studije je završio takođe u Prištini.

Na birou za zapošljavanje na posao je bezuspešno čekao dvadeset godina.

Bio je aktivista Odbora za ljudska prava.

Posle izbora prvih višestranačkih lokalnih izbora 2002. godine izabran je za predsednika Skupštine opštine Bujanovac.


Nastaviće se...

Prenošenje teksta ili delova teksta nije dozvoljeno bez kontaktiranja redakcije i odobrenja autora feljtona.

Najnovije vesti