Jedna srpsko-albanska priča: Hronologija (dodatak feljtonu)

Piše: Radoman Irić

Vranje - Ovaj, dodatni deo feljtona ima za cilj da čitaocima pomogne da brže i bolje memorišu ovu srpsko-albansku priču.

Pred vama je precizna tabela datuma i događaja koji se već nalaze u ovoj priči, ali su ovde hronološki složeni.

I. JUGOSLAVIJA I KOSOVSKA DRAMA

1959. Autonomna Kosovsko-metohijska oblast (AKMO) dobila je današnje granice.

1963. AKMO promenila ime u Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija.

01.07.1966. Na Brionskom plenumu smenjen je potpredsednik SFRJ i šef državne bezbednosti Aleksandar Ranković.

27.11.1968. Počele su demonstracije studenata u Prištini, a sutradan se proširile na Peć, Prizren, Gnjilane i Kosovsku Mitrovicu.

26.12.1968. Ustavnim amandmanima uvedeno je Predsedništvo kao kolektivni šef SFRJ.

26.10. 972. Podneli su ostavke „srpski liberali“: Marko Nikezić predsednik CK SKS, Latinka Perović sekretar CK SKS i Bora Pavlović, sekretar GK SK Beograda.

21.02.1974. donet je Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

04.04.1975. U poseti Kosovu boravio je Josip Broz Tito, predsednik SFRJ.

04.05.1980. u Ljubljani je umro, a 8. maja u Beogradu sahranjen Josip Broz Tito.

11.03.1981. U Prištini su počele druge velike demonstracije studenata koje su se brzo proširile na celu Pokrajinu.

24/25.10.1986. List Večernje novosti objavio je Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) kao „strateški program srpske inteligencije“.

24.04.1987. Slobodan Milošević, predsednik Centralnog komiteta SK Srbije boravio je u Kosovu Polju, a građanima se obratio rečenicom „Niko ne sme da vas bije“.

23/24.09.1987. U Beogradu je održana Osma sednica Centralnog komiteta SKS na kojoj je Slobodan Milošević preuzeo sve poluge vlasti u Srbiji.

28.03.1989. Danom državnosti okončana je „ustavna reforma“, kojom je Ustav iz 1974. po instrukcijama Slobodana Miloševiće, doživeo veliku havariju.

28.06.1989. na Gazimestanu u prisustvu više stotina hiljada Srba iz sveta, obeležena 600. godišnjica bitke na Kosovu kojom je ubrzan proces raspada Jugoslavije.

20-22.01.1990. U Beogradu održan 14. vanredni Kongres Saveza komunista Jugoslavije, ključni događaj u raspadu Jugoslavije.

1990. Osnovane su sledeće partije i stranke: Demokratska stranka 3. februara, Srpski pokret obnove 14. marta, Socijalistička partija Srbije 17. jula, a 23. februara 1991, Srpska radikalna stranka.

19.08.1990. U Preševu su Albanci osnovali Partiju za demokratsko delovanje (PDD), a četiri dana kasnije, 23. 08. Partiju za demokratsko ujedinjenje Albanaca (PDUA), sadašnja Demokratska partija Albanaca (DPA).

09/23.12.1990. U Srbiji su održani prvi parlamentarni izbori. Među poslanicima su bili dipl. ekonomista Ranđel Veljković (1935), SPS Bujanovac i profesor Behljulj Nasufi (1955), PDD iz Preševa.

31.03.1991. Prema popisu Jugoslavija je imala oko 23,5 miliona stanovnika. Od toga: Srba 8.526.872 (36,2 %), Hrvata 4.636.700, (10,0 %), (19,7 %), Bošnjaka 2.353.002 (10,0 %), Albanac 2.178.393 (9,3 %), Slovenaca 1.760.460 ( 7,5 %), Makedonaca 1.372.272 (5,8 %), Jugoslovena 710.394 (3,0 %), Crnogoraca 539.262 (2,3 %) i drugih.

27.06.1991. „Ratom za nezavisnost“ u Sloveniji, počela su ratna razaranja na tlu bivše Jugoslavije.

30.05.1992. Rezolucijom 757. neposredno po početku srpske opsade Sarajeva, Savet bezbednosti UN uveo je sankcije Srbiji i Crnoj Gori.

31.05.1992. Na prvim lokalnim višestranačkim izborima u Preševu za predsednika opštine, prvi put u istoriji, izabran je jedan Albanac – prof Riza Halimi (1947), a lokalnu vlast su podelile dve albanske parije – PDD i PDUA.

01.01.1993. U SR Jugoslaviji, ranije započeta inflacija, poprimila je razmere nezapamćene u svetu. Te godine Narodna banka Jugoslavije, posle niza drugih, pustila u opticaj novčanicu od 500.000.000.000 dinara sa likom Jovana Jovanovića Zmaja.

24.01.1994. Dragoslav Avramović (deda Avram) novi guverner Narodne banke uveo je Novi dinar, sa likom Josifa Pančića, koji je bio jednak nemačkoj marki.

14.12.1995. Ozvaničen je kraj rata u Bosni i Hercegovini, a time i kraj rata u Jugoslaviji, čime je prestala da postoji zemlja samoupravnog socijalizma, zemlja bratstva i jedinstva i predvodnik Pokreta nesvrstanih.

Proleće 1996. Pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) počeli su prve oružane akcije na srpsku policiju, civile i objekte policije, čime je počeo rat na Kosovu.

Prenošenje teksta ili delova teksta nije dozvoljeno bez kontaktiranja redakcije i odobrenja autora feljtona.

Najnovije vesti