“Uprkos tome što stalno slušamo sve one priče da će režim pokrasti izbore, lično imam optimistički scenario koji temeljim na tome da će oni izgubiti parlamentarne izbore sa 300.000 do 400.000 glasova razlike”, izjavio je u Vranju Vukašin Stanojević, asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu.
On je, govoreći na tribini pod nazivom “Nedelja slobode na jugu Srbije”, jednoj od pet planiranih u gradovima i opštinama ovog dela zemlje u organizaciji “Studenata u blokadi” Niškog univerziteta, obrazlažući svoju tezu rekao da vlast može da uvozi birače, da štampa po deset ličnih karata za jednu osobu, ali da bi sa 300.000 ili više glasova razlike u korist studentske liste “režimu bila potrebna jedna ogromna zaverenička mašinerija”.
“To je u granici nemogućeg, ništa im ne može im pomoći.
Oni mogu da mešetare na lokalnim izborima, da najbezočnijom krađom pobede u nekoj opštini, da falsifikuju zapisnike kao što se dešavalo u Nišu ili Zaječaru, ali na parlamentarnim izborima oni neće moći da na hiljadama mesta naprave falsifikate i dobiju izbore”, ubeđen je Stanojević.
On je kazao da odaje priznanje režimu na tome što se iz petnih žila “bore za pobedu na izborima”.
“Bore sa kao da im sloboda zavisi od toga.
Generalno, i da se ništa nije desilo u proteklih godinu i nekoliko meseci, naprosto sam trend je takav da oni gube podršku i vlast, jer su im procenti i inače bili znatno opali”, rekao je Stanojević pred okupljenima na ovoj tematskoj tribini koja je održana u Medijskom skloništu u Vranju.
Ovaj profesor na odseku za računarske nauke niškog PMF-a je, između ostalog, kazao da su studenti “maksimalno ogolili” Vučićev režim.
“Svima je jasno da reži nema nikakav legitimitet.
Oni idu iz nedela u nedelo.
Prebrojali su svoje godine robije u slučaju pada sa vlasti i rekli šta nas košta još jedno, dva zlodela više.
Svesni su da će onog trenutka kad budu izgubili vlast morati da budu procesuirani i sada sa svim polugama moći čine sve ono što mogu da se spasu, ali je dobra vest da im ništa od toga neće uspeti", kazao je on.
Akcijom ajmo sada svi da nas uhapse u avgustu prošle godine, dodao je Stanojević, potpuno je preokrenut narativ u odnosu studenata i vlasti..
"Pokazali smo to da ako je policijac zapravo drug ili prijatelj sa kriminalcem, onda biti uhapšen od takvog organa reda je čast za nas. I to smo ogolili.
Ispostavilo se da nikakva represija više ne može da uspe, ne postoji mehanizam koji vlast može da primeni da bi ugušila bunt studenata", naveo je.
Kazao je da je druga strategija ove vlasti - odmazda.
"Zaista je tragično to da je veliki broj ljudi ostao bez posla ili plate zbog podrške studentima.
Odmazda je i primer osnivanja Fakulteta za srpske studije u Nišu, što je urađeno uprkos protivljenju svih organa Filozofskog fakulteta, Senata univerziteta, svih studenata istorije, ruskog i srpskog jezika.
Filozofskom su te katedre “ukradene” i reč je o kršenju zakona ne od pojedinaca, već od zvaničnih institucija države", naveo je Stanojević.
On je naglasio da je trenutno je na mnogim tačkama u državi na snazi borba iscrpljivanja.
"Sreća u nesreći je da ni to ne uspeva vlasti i sada je ovo bitka na sve ili ništa iz koje ćemo, verujem, mi izaći kao pobednici”, rekao je Stanojević.
U okviru tematske tribine o represiji, korupciji i slobodi medija, novinarka iz Vranja Dejana Cvetković, koja je nedavno imala vrlo neprijatna iskustva izveštavajući sa protesta nakon saobraćajne nesreće u Surdulici, rekla je da je baviti se novinarstvom i aktivizmom na jugu Srbije “izuzetno opasno”.
“To se potvrdilo prošle godine prilikom napada na kafić Golden pub u Vranju.
Iako smo svi znali ko su napadači, tužilaštvo po tom pitanju ništa nije uradilo.
Pretnje i napadi na kolege novinare na jugu su takođe nerešeni.
Kao članica mreže Novinarke protiv nasilja nad ženama, koja se bavi i ovim temama, moram da kažem da su pretnje usmerene ka novinarkama brutalnije nego prema novinarima muškarcima i da su po pravilu mizogene.
Nedavno su mi u Surdulici, tokom rada na terenu, upućene seksističke pretnje, ali ih nisam prijavila jer moje kolege godinama prijavljuju pretnje i nikada ih niko nije zaštitio, niti su nadležni organi bilo šta preduzeli bez obzira na dokaze.
Sličan je epilog bio i nedavno sa kafeom Golden.
Kada instucije zakažu, jedino što nama preostaje je javnost i toga se držimo, uz podršku i solidarnost nekih kolega”, rekla je Cvetković.
Aktivista i psiholog Vujica Stevanović naglasio je da su primeri korupcije i represije na jugu vrlo rasprostranjeni.
“Korupcija nije samo ukrasti novac, već je korupcija ukradena nada od mladih ljudi, ukradena budućnost ove zemlje.
Kad svaki dan gledamo kako nam kradu naše pare i niko ništa ne preduzima, ni policija ni tužilaštvo, neminovno je da posledica po mlade bude osećaj bespomoćnosti, gubljenja vere u institucije.
Javlja se i cinizam kao mehanizam odbrane.
Mladi zato odlaze sa juga, odlaze iz države, ljudi prestaju da prijavljuju nepravdu jer unapred znaju da neće postići nikakav efekat i da institucije neće reagovati”, kazao je Stevanović.
On je dodao da se “stvara uverenje da je onaj ko poštuje zakon glup”, kao i da borba za opšte dobro, bez ličnog i materijalng intersa, postaje "neprihvatljiva i nerazumljiva većini ljudi”.
“To se doživljava kao nešto uzaludno.
I sam sam u jednom momentu bio u fazi gubljenja nade, bio sam pre svega ovoga ubeđen da su predstavnici mlađe generacije, tzv. zumeri, potpuno nezaintereosvani za dešavanja u društvu, da su preokupirani društvenim mrežama itd, ali sada hoću da im se zahvalim što su me demantovali.
Posle onoga što su studenti uradili u poslednjih godinu i nešto dana, shvatio sam da i te kako ima nade, da niko od nas ne sme da odustane u ovoj borbi i da smo na pravom putu da se izborimo protiv sistema koji nas tlači godinama”, rekao je Stevanović.
Pre Vranja, tematske tribine u sklopu “Nedelje slobode na jugu” održane su u tri grada na jugu - Prokuplju, Leskovcu i Pirotu, dok u petak predstoji tribina u Aleksincu.
Ovi susreti i razgovori predstavljaju prostor za otvoren dijalog o ključnim problemima sa kojima se, u svakodnevnom životu, suočavaju građani južne i jugoistočne Srbije.
Raspravlja se o temama ekologije, korupcije, ekonomije, radničkim pravima, represiji, zdravstvu, slobodi medija i funkcionisanju lokalne samouprave.
