Počela Književna kolonija: Letopis kao znak našeg dugog pamćenja FOTO/VIDEO

Prvi put otkad se organizuje Književna kolonija na samom njenom otvaranju predstavlja se jedan književni časopis - Letopis Matice srpske, potencirala je Gordana Dimitrijević, direktorka Narodnog univerziteta u Vranju, na otvaranju sedme kolonije u Svečanoj sali Gimnazije Bora Stanković.

"Reč je o najstarijem živom časopisu kod nas i u svetu koji je za sve vreme trajanja, od 1824. godine, bio i ostao centralni srpski časopis koji nastoji da okupi proverene vrednosti naše književnosti, nauke i kulture", rekla je Dimitrijević.

Govoreći o Letopisu njegov glavni i odgovorni urednik i poznati srpski pesnik Đorđo Sladoje kazao je da priliku da učestvuje na Književnoj koloniji u Vranju i predstavi Letopis Matice srpske doživljava kao privilegiju.

"Letopis je svojevrsni kulturni i književni fenomen.

Čudo je Božje da nešto kod nas traje dve stotine godina.

Da traje toliko, a da ga nismo reformisali, modernizovali i upropastili da bismo nešto novo, čim navrši tri godine, proglašavali tradicionalnim i istorijskim", kazao je urednik časopisa.

Sladoje je dodao da su u Letopis Matice srpske mnogi ugradili svoj trud, znanje, imetak, pa i zdravlje potrošili zarad pokretanja i kontinuiranog izlaženja časopisa.

"Da su kojim slučajem nestali svi dokumenti, svi tragovi srpske književnosti u kulture, ona bi se poprilično verodostojno mogla rekonstruisati na osnovu onoga što je Letopis objavio za proteklih 200 godina.

Letopis je znak našeg dugog pamćenja, kulturnog i duhovnog, svedok raznih promena, uspona i padova kroz dvovekovnu istoriju srpskog naroda i doslovno je delio njegovu sudbinu.

Časopis je izlazio sve vreme bez obzira ne ideološke ili bilo kakve druge pritiske i služi na čast Matici, čiji je važan segment i glasnik, već i srpskoj kulturi i srpskom narodu u celini.

Praktično ne postoji narod koji ima stariji živi časopis", rekao je Sladoje.

Govoreći o konceptu časopisa, urednik Letopisa kazao je da je akcenat na savremenoj književnosti i teorijskim naučnim radovima o književnosti.

Sladoje je napomenuo da su Matici srpskoj, ali i Letopisu kao časopisu kroz istoriju velike novčane priloge davali značajni ljudi, pa čaki veliki vladari.

Jedan od priložnika bio je Njegoš, kao i Karađorđevići i Obrenovići, čak i sam Miloš Obrenović koga su mnogi nazivali "nepismenim", dodao je.

Miroslav Aleksić, pesnik i pomoćnik upravnika Biblioteke Matice srpske u Novom Sadu, učestvovao je u drugom delu večeri, u pesničkom programu.

Počeo je pesmom pod nazivom Vezilić, koja se odnosi na važnog čoveka u istoriji Srbije koji je, verovali ili ne, napisao prvu knjigu pesama u istoriji srpskog naroda.

"Ne prvu pesmu, ni pesmaricu, već autorsku knjigu pesama.

Objavio je u Beču 1788. godine.

Važno je da smo se ovog zaboravljenog pesnika Aleksija Vezilića setili, i ne samo to.

Naime, u mestu Zmajevu između Vrbasa i Novog Sada je Udruženje građana za negovanje tradicije i kulture ustanovilo od ove godine nagradu sa njegovim imenom koja se dodeljuje se u znak sećanja na Aleksija Vezilića (rođenog 1753. godine u Кeru kod Zmajeva, p.a)", ispričao je Aleksić, koji je prvi dobitnik ove nagrade.

Reč Izabele Savić na otvaranju

Gradska većnica za kulturu Izabela Savić rekla je na otvaranju ovogodišnje manifestacije da su "mnogi bili skeptični" kada je Književna kolonija pokrenuta pre osam godina, ali da su zaposleni i rukovodstvo Narodnog univerziteta "pokazali da su istrajni da kolonija kao svetkovina pisane reči zauzme svoje mesto na mapi kulturnih dešavanja, ne samo u Vranju već i u zemlji i regionu". Savićeva je zvanično otvorila ovogodišnju manifestaciju.

Književna kolonija u Vranju ustanovljena je 2014. godine s ciljem da afirmiše pisanje kod mladih.

Prošle godine napravljena je pauza zbog nepovolje epidemijske situacije, te je ove godine pripremljen bogatiji program, za svačiji književni ukus.

Narodni univerzitet u Vranju, organizator kolonije, postoji 66 godina.

Nastoji, između ostalog, da neguje sve vidove umetnosti, a jedna od njih je podsticanje ljubavi prema književnosti kod mladih.

Druge večeri književne kolonije 2021. u sredu od 19 časova na istom mestu gostovaće Stefan Tićmi, mladi romanopisac iz Leskovca.

Biće predstavljen njegov roman Kaput od mahovine, knjiga koja je uvrštena u katalog Beli gavrani (The White Ravens) Međunarodne biblioteke za mlade, najveće svetske biblioteke literature za decu i mlade osnovane 1949. godine u Nemačkoj.

Moderator ove večeri biće Marjan Živković.

Stefan Tićmi će u Vranju biti i u četvrtak 2. decembra kada će u 11 sati održati interaktivnu radionicu za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole u Galeriji Narodnog univerziteta.

Najnovije vesti