Vranje - Milenijum tim, W.D. Concord West, Energogroup, Srbijaautoput, EX ING B&P, Nukleus, Jadran, Brigate, Starting, SMB Gradnja, Kodar, GAT… To su kompanije u vlasništvu građana Srbije koje danas čine ono što bismo nazvali domaćom građevinskom industrijom, piše Forbes.
Pre svega, one su u vrhu po poslovnim prihodima u sektoru građevinarstva. U njihovom društvu mogla bi da se nađe i kompanija MVM Južna Bačka, u kojoj većinski udeo sada ima mađarska državna kompanija MVM, ali značajan udeo od 40 odsto drži srpska firma Maneks.
U sektoru građevinarstva u Srbiji, prema podacima u jednom od privrednih registara, aktivno posluje 38.437 kompanija. To je sektor koji obuhvata niz delatnosti koje se odnose na opšte i specijalizovane građevinske radove na zgradama i ostalim građevinama, kao što su putevi, tuneli, mostovi, železnica.
Delatnosti u okviru ovog sektora su, recimo, „izgradnja stambenih i nestambenih zgrada“, „izgradnja puteva i autoputeva“, „izgradnja hidrotehničkih objekata“, „postavljanje električnih instalacija“.
Firma se zvanično registruju za jednu „pretežnu delatnost“, u zavisnosti od toga čime se najviše bave.
Međutim, nije retkost da se kompanija u praksi bavi i drugim poslovima u sektoru i da se, recimo, osim gradnje puteva, bavi i izgradnjom zgrada.
Koje su danas najveće domaće kompanije
Godinama unazad, najveći projekti povereni su kineskim građevinskim firmama, ali i firmama iz Azerbejdžana i SAD. Počev od gradnje Ekspa, Nacionalnog stadiona, Beogradskog metroa, Beogradskog tunela, autoputeva, železnice i drugih velikih poduhvata.
Forbes Srbija istraživao je ko je danas domaća građevinska industrija, o čijim se slavnim danima pripoveda. Najveće domaće kompanije angažovane su na velikim infrastrukturnim poslovima u zemlji. Negde kao glavni izvođači, ali i kao podizvođači stranih kompanija jer zbog veličine projekata verovatno ne bi mogli da dobiju bankarsku garanciju. Dobar deo njih javnost godinama unazad povezuje i sa vlastima odnosno tu vezu vide kao glavni razlog zašto dobijaju poslove. S druge strane, vlasti ističu da su to najveće domaće građevinske kompanije i da je očekivano da one najpre mogu da ponude potrebnu operativu i obave predviđene radove.
U nastavku smo izdvojili najveće kompanije u pojedinim građevinskim delatnostima. U obzir su uzeti poslovni prihodi koje smo analizirali po užim delatnostima, a na osnovu podataka Agencije za privredne registre, i podataka u drugim biznis registrima u koje Forbes ima uvid.
Analizirali smo poslovne prihode firmi čiji su vlasnici srpski državljani, ili srpski državljani imaju značajan udeo u vlasništvu.
Izgradnja stambenih i nestambenih zgrada
WD Concord West
U delatnosti „izgradnje stambenih i nestambenih zgrada“ prva po poslovnim prihodima je firma W.D Concord West.
Ona je u 2025. imala poslovne prihode od 22,35 milijardi dinara. I oni su u odnosu na 2024. godinu bili za 34 odsto veći. Poslovni rashodi ove kompanije u 2025. bili su 21,7 milijardi dinara, i oni su takođe povećani u odnosu na godinu pre. Za oko 39 odsto.
Kada se uključe i ostali troškovi i prilivi koje je kompanija imala prošle godine, a ne samo oni iz poslovanja, kompanija je 2025. završila sa neto dobitkom od 675,2 miliona dinara.
Polovinu vlasništva u ovoj kompaniji ima Željko Drčelić, a 50 posto drži kompanija RAIMS Development, čiji su vlasnici jedan državljanin Italije (40,25 odsto), jedan državljanin Letonije (40,25 odsto), dok preostali udeo ima Arkadij Mutavči.
Firma W.D Concord West je prošle godine zapošljavala 195 ljudi.
Poslovi
Ova kompanija je tokom godina dobijala niz poslova na državnim nabavkama, uglavnom u konzorcijumu sa drugim kompanijama. Krajem 2020. sa još nekoliko kompanija dodeljen joj je posao da izradi projekat za izvođenje radova i izvede radove na stadionu „Kraljevica“ u Zaječaru. Ugovor za to bio je vredan 3,5 milijardi dinara. Concord West je bio deo i konzorcijuma za izgradnju dva rezervoara na skladištu naftnih derivata u Smederevu. Posao vredan 1,35 milijardi dinara, a dodelila ga je Republička direkcija za robne rezerve.
Kompanija je angažovana i na izgradnji podzemne garaže Skerlićeva na Vračaru, gde izvodi 88 odsto radova. Ugovor koji im je za to dodelio Parking servis Beograd vredan je 1,2 milijarde dinara.
Kompanija je, vidi se na Portalu javnih nabavki, od države dobijala i poslove na izgradnji kanalizacije, parkirališta, sanacijama objekata.
Takođe, Concord West je deo konzorcijuma koji radi na izgradnji Linijskog parka u Beogradu. Za taj posao je dodeljen okvirni sporazum vredan 8,27 milijardi dinara. Concord West sa još četiri firme radi na postavljanju montažnih objekata za smeštaj beogradskih ličnih asistenata u Beogradu. Okvirnim sporazumom procenjeno je izdvajanje od 1,1 milijardi dinara.
Firma na svom sajtu među projekte na kojima je bila angažovana ubraja i projekat Čista Srbija, gde je podizvođač. U njenom portfoliju nalaze se i radovi na izgradnji nekoliko obrazovnih ustanova (kombinovana dečja ustanova Bežanijska kosa, Naučno-tehnološki park Niš, Muzička škola Isidor Bajić u Novom Sadu).
Energogroup
Druga po prihodima u ovoj delatnosti, izgradnje stambenih i nestambenih zgrada, je firma Energogroup, koja je osnovana 2001. godine.
Prošle godine imala je poslovni prihod od 15,5 milijardi dinara, dok su poslovni rashodi kompanije iznosili 14 milijardi dinara. Godinu za nama završila je u plusu, odnosno sa neto dobitkom od 1,65 milijardi dinara.
Vlasnik 100 odsto ove kompanije je Dejan Branković. Firma je prošle godine zapošljavala 82 ljudi.
Među referencama na sajtu ove kompanije nalazi se kula Ušće dva. Tu je glavni izvođač radova. Istaknut je i kompleks „Banovo Brdo Residencies“. Kao i radovi na izgradnji objekata za fabriku Mei Ta u Obrenovcu, i fabriku MTU u Staroj Pazovi.
Pored toga, firma je bila generalni izvođač radova na pogonu firme Kontinental, pogonu fabrike čokolade Beri Kalebo u Novom Sadu, i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju u Vinči.
Na Portalu javnih nabavki nema podataka o tome da su ovoj firmi na javnim nabavkama dodeljivani ugovori ili sporazumi.
Brigate
Na trećem mestu po prihodima u delatnosti „izgradnje stambenih i nestambenih zgrada“ je firma Brigate. Ona je osnovana 2011. godine, a njen vlasnik je Dejan Maksimović.
Podaci u redovnom finansijskom izveštaju pokazuju da je 2025. Brigate imao poslovne prihode od 12,99 milijardi dinara, dok su poslovni rashodi firme iznosili 12 milijardi dinara.
I ova kompanija je 2025. godinu završila sa neto dobitkom – 810,9 miliona dinara. Reč je o rastu od 21 odsto u odnosu na godinu pre.
Projekti u kojima je ova kompanija učestovala ili učestvuje u izgradnji su Navigator biznis centar, Kneza Miloša Rezidens, poslovno komercijalni kompleks Hajd park siti na Prokopu, Bel Mondo kompleks na Novom Beogradu, stambeno poslovni kompleks Kalemegdan park na Dorćolu, kompleks Velport na Novom Beogradu.
Kompanija Brigate je prošle godine imala 210 zaposlenih. U izveštaju o poslovanju navodi da je do sada izvela više od 770.000 kvadrata objekata, na više od 40 lokacija.
Starting
Još jedna kompanija koja je u vrhu po poslovnim prihodima u delatnosti „izgradnja stambenih i nestambenih zgrada“ je Starting. Ta kompanija je prošle godine imala poslovne prihode od 12,5 milijardi dinara. Dok su joj poslovni rashodi bili 11,86 milijardi dinara. I Starting je prošlu godinu poslovao u plusu. Imao je neto dobitak od 594,5 miliona dinara. Na kraju 2025. kompanija je imala 174 zaposlena.
Vlasnici Startinga su Ljljana Tripković 70 odsto, i Nikola Trivić sa 30 odsto vlasništva.
Starting je radio na izgradnji zgrada u Beogradu na vodi, na izgradnji objekta „GTC X“ na Novom Beogradu II faza. Pored toga, kompanija je izvodila radove na projektu rekonstrukcije, dogradnje i adaptacije stanične zgrade na železničkoj stanici Novi Sad. Ujedno i na rekonstrukciji pruge do Mađarske (deonica Novi Sad-Subotica). Radila je na rekonsturkciji mosta preko Zapadne Morave. To se navodi u refernacama na njenom sajtu.
Prema podacima na Portalu javnih nabavki, ova firma je bila deo konzorcijuma koji je 2021. dobio ugovor vredan dve milijarde dinara, za izvođenja radova na izgradnji saobraćajnice Patrijarha Pavla – 1. etapa – od Direkcije za građevinsko zemljište Beograda. Starting je bio zadužen za oko 4,4 odsto posla po tom ugovoru. Takođe, firma je bila i deo konzorcijuma koji je od Parking servisa dobio posao na izgradnji podzemne garaže „Pinki“.
Starting je deo konzorcijuma koji je dobio posao da izradi tehničku dokumentaciju i izvede radove na denivelisanom ukrštaju pruge Beograd-Batajnica-Šid (Subotica) i Bulevara umetnosti na Novom Beogradu.
Zop
U ovoj delatnosti posluje i firma Zop inženjering. Ona je osnovana 2002. godine i u vlasništvu je Zorana Opačića. Njeni poslovni prihodi su u 2025. iznosili 8,64 milijarde dinara i bili su viši za 66 odsto u odnosu na godinu pre. Poslovni rashodi Zop inženjeringa iznosili su 8,3 milijardi dinara i takođe su uvećani u odnosu na godinu pre, za oko 68 odsto.
Kada se uključe ostali rashodi i prihodi, Zop je godinu završio sa neto dobitkom od 287,3 miliona dinara. Firma je imala 216 zaposlenih prošle godine.
Ova kompanija je bila izvođač radova na poslovnim objektima L1 i L3 u Delta distriktu, hotelu Ramonda, nizu stambenih kompleksa u Beogradu, kuli West 65 na Novom Beogradu, poslovnim objektima u Erport sitiju. Izvodila je radove i na stambeno poslovnom kompleksu K DISTRIKT- faza A i B. To se može videti u referencama na njenom sajtu.
Prema podacima na Portalu javnih nabavki, Zop je jedan od podizvođača na izgradnji stambenog kompleksa u okviru kompleksa EXPO 2027.
U vrhu po poslovnim prihodima u istoj delatnosti su i GAT, koji je u vlasništvu Dejana Slijepčevića, M Enterijer gradnja, čije je vlasnik Marko Ivić, Elita-COP, u kojoj podeljeno vlasništvo imaju Dragan i Siniša Romić. Takođe, i firma Inobačka je u vrhu po poslovnim prihodima u delatnosti izgradnja stambenih i nestambenih zgrada. Inobačka je u vlasništvu Vukajla i Danila Babića.
Putevi i autoputevi
Srbijaautoput
Kada se radi o delatnosti izgradnje puteva i auto puteva, od domaćih privatnih firmi iz Srbije na prvom mestu je Srbijaautoput. Ova kompanija osnovana je 1989. i trenuto je 100 odsto u vlasništvu Željka Jankovića.
Prošle godine ta kompanija je imala poslovne prihode od 21,2 milijardi dinara i oni su uvećani za 25 odsto u odnosu na godinu pre. Porasli su joj i poslovni rashodi, sa 14,9 milijardi na 18,68 milijardi dinara u 2025. Kada se uključe svi tokovi novca ove firme u prošloj godini, godina je zaključena sa neto dobitkom od 1,1 milijarde dinara. Ova firma ima 848 zaposlenih.
U izveštaju o poslovanju kompanije se navodi da je 2025. bila angažovana na asfaltiranju tunela Laz i Munjino brdo, projektovanju i izvođenju radova na izgradnji severne obilaznice oko Kragujevca, obilaznici oko Rume u okviru Fruškogorskog koridora, izradi dokumentacije i izvođenju radova na proširenju naplatnih stanica na auto putevima: Beograd – Subotica, Beograd-Niš, Beograd-Šid.
Firma se u toku godine bavila zimskim održavanjem puteva, saniranjem oštećenja na putevima, radovima na investicionim projektima za, kako navodi, „Puteve Srbije“, ali i druge opštinske direkcije na teritoji oju pokriva Srbijaautoput.
Nukleus
U ovoj delatnosti, izgradnje puteva i autoputeva, u vrhu po poslovnim prihodima je i firma Nukleus sa poslovnim prihodima do 15,28 milijardi dinara prošle godine. Poslovni rashodi kompanije u godini za nama iznosili su 13,64 milijarde dinara. Dok je njen profit, odnosno neto dobitak, iznosio 1,68 milijardi dinara. Firma je prošle godine imala 241 zaposlenog.
Vlasnik kompanije je Vladimir Jevtić.
Intergradnja
Firma Intergradnja coop, koja je takođe registrovana za izgradnju puteva i autoputeva, prošle godine je imala poslovne prihode od 10,4 milijarde dinara, što je rast od 79 odsto u odnosu na 2024. Njen poslovni rashod bio je 8,2 milijarde dinara.
Na kraju godine kompanija je poslovala sa neto dobitkom od 820,2 miliona dinara.
Intergradnja coop je deo konzorcijuma koji je nedavno dobio ugovor vredan 631,47 miliona dinara za izgradnju kanalizacione mreže u opštini Veliko Gradište.
Od Puteva Beograda ova, i još nekoliko firmi, u martu su dobili ugovor vredan 89,25 miliona dinara za radove na asfaltiranju i uređenju ulica i opštinskih puteva, na teritoriji Beograda. Za investiciono održavanje infrastrukture mesnih zajednica na teritoriji grada Bora, firma je samostalno dobila ugovor od 1,2 milijarde dinara. Trajanje ugovora je 10 meseci, a dodelila ga je Gradska uprava Bora. I 2025. godine firma je dobila ugovor od Gradske uprave Bora, čija je vrednost nakon izmena iznosila 1,6 milijardi dinara, za investicono održavanje infrastrukture mesnih zajednica na teritoriji grada Bora na deset meseci.
Firma je deo konzorcijuma koji je od Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda dobio ugovor za izgradnji saobraćajnice Vladimira Popovića, vredan 476,3 miliona dinara.
Vlasnik firme Intergradnja coop je Batrić Radunović.
Sremput
Firma Sremput, čiji je stvarni vlasnik Lazo Pribišić, prošle godine je ostvarila poslovne prihode od 8.326.873.990 dinara i profit od 391.681.886 dinara koji je bio 20 odsto niži nego godinu pre. U toj kompaniji je zaposleno 384 radnika.
Sremput, u konzorcijumu sa drugim kompanijama, dobio je više od 100 ugovora od 2020. vezanih za održavanje, rekonstrukciju ili održavanje saobraćajnica, sanaciju rupa, asfaltiranje, uglavnom opštinskih puteva.
Među 10 srpskih kompanija koje rade u delatnosti izgradnje puteva i autoputeva je i firma Baumeister, čiji je vlasnik takođe Lazo Pribišić.
Kompanija je prošle godine na ime poslovnih prihoda imala priliv od 6,2 milijarde dinara. Kraj godine je poslovala u plusu. Odnosno sa neto dobiti od 788 miliona dinara.
PZP Valjevo
Među građevinskim kompanijama koje se bave putevima, u vrhu po prihodima je i PZP Valjevo, čiji je vlasnik Dušan Vasović sa 74 odsto udela.
Ta firma je imala poslovne prihode od 6,7 milijardi dinara, i neto profit od 1.599.867.922 koji je u 2025, koji je porastao za 203 odsto u odnosu na godinu pre.
Prema podacima na Portalu javnih nabavki, ova firma, dobijala je ugovore uglavnom na tenderima gradova i opština, koji se odnose na rehabilitacije, popravke, izgradnje, održavanja puteva i ulica. Ukupno, od kraja 2020. do sada dodeljeno joj je oko 240 ugovora na javnim nabavkama.
Kompaniju su tokom prethodnih godina angažovale Grad Valjevo, opštine Ub, Bogatić, Gornji Milanovac, Lajkovac, Bajina Bašta, Grad Pirot, opštine Mionica i Stara Pazova.
Inkop
Firma Inkop u vlasništvu Zvonka Veselinovića i Žarka Veselinovića prošle godine je prihodovala 4,75 milijardi dinara.
Poslovala je u plusu, odnosno imala je neto dobit od 744.336.898 dinara. U njoj je 147 zaposlenih. U vlasništvu firme Inkop je i Novi Pazar-Put, firma koja takođe posluje u ovoj delatnosti.
U vrhu, kada se radi o poslovnim prihodima u delatnosti „izgradnje puteva i autoputeva“ su i C&LC – group, Vojput Subotica, Vojvodina put-Bačka Put, Trace Group Hold.
Firma C&LC – group je inače deo konzorcijuma kojem je 2024. Sekretarijat za javni prevoz Beograda dodelio ugovor za obavljanje javnog autobuskog gradskog prevoza putnika na delu linija na teritoriji gradskih opština Grocka i Zvezdara, Voždovac, Čukarica i Rakovica. Ova firmi je povereno 14,68 odsto posla. Odnosno linije 511, 501, 507, 70, 91, 92, 94, 534, 551, 553.
Izgradnja hidotehničkih objekata
Milenijum tim
U vrhu po poslovnim prihodima u delatnosti „izgradnja hidrotehničkih objekata“ je kompanija Milenijum tim sa poslovnim prihodima u 2025. od 36.948.613.932 dinara.
Poslovni prihodi ove firme, čiji su vlasnici Stojan Vujko i Ivan Bošnjak, porasli su za 26 odsto u odnosu na 2024. godinu. Poslovni rashodi kompanije poršle godine iznosili su 33,7 milijardi dinara i takođe beleže rast u odnosu na 2024. kada su iznosili 25,9 milijardi. Neto dobitak Milenijum tima iznosio je 2,56 milijardi dinara u 2025. i veći je za 10 odsto u odnosu na godinu pre.
Iako je ova kompanija registrovana pod šifrom delatnosti „izgradnja hidrotehničkih objekata“, njeni dometi poslovanja sežu dalje od toga.
U samom izveštaju o poslovanju Milenijum tima se navodi da su glavne oblasti njenog poslovanja, energetika, inženjerski objekti (izgradnja zgrada, saobraćajnice, tuneli, mostovi, zemljani radovi), ali i ekologija i razminiranje. Najveći deo prihoda, 69 odsto, dolazi od izgradnje inženjerskih objekata.
Milenijum tim je angažovan na izgradnji Nacionalnog fudbalskog stadiona, objekata za izložbu EXPO 2027, izgradnji novog mosta preko reke Save na mestu Starog savskog mosta, projektovanju i izgradnji kanalizacione infrastrukture u okviru projekta Čista Srbija. Prošle godine, Milenijum tim je imao 783 zaposlena.
U vlasništvu ove kompanije su, između ostalog, Institut Goša, Mostogradnja ING, Institut za vodoprivredu Jaroslav Černi, te firma Danube Riverside preko koje gradi stambeno-poslovni kompleks i hotel Ric Karlton na lokaciji nekadašnjeg Hotela Jugoslavija.
Izgradnja vodova
MVM Južna Bačka
Jedna od delatnosti u okviru sektora građevinarstva za koje se firme registruju u APR-u je i „izgradnja električnih i telekomunikacionih vodova“.
Prva po poslovnim prihodima u okviru nje je kompanija MVM Južna Bačka (nekadašnja Energotehnika-Južna Bačka). Ona je sada u većinskom vlasništvu mađarske državne kompanije MVM, koja ima 60 odsto udela. Ostatak od 40 odsto, ima srpska firma Maneks, odnosno njen vlasnik Dragoljub Zbiljić.
Pored ove osnovne delatnosti, MVM Južna Bačka je registrovana i za proizvodnju opreme za distribuciju električne energije i opreme za upravljanje električnom energijom, te izgradnju i održavanje gasovoda, gasnih podstanica i prateće opreme.
Sa poslovnim prihodima od 25.974.309.900 dinara i poslovnim rashodima od 24,66 milijardi dinara, kompanija MVM Južna Bačka je godinu završila sa profitom. Odnosno, imala je neto dobitak od 1,12 milijarde dinara. MVM Južna Bačka je 2025. zapošljavala 307 ljudi.
Ovu firmu čeka posao izgradnje naftovoda do granice Mađarske. Za to je, kao deo konzorcijuma, sredinom maja ove godine dobila ugovor vredan 14,5 milijardi dinara. Prema odluci o dodeli ugovora, MVM Južna Bačka zadužena je za 43 odsto ugovorenog posla.
Firma je 2024, dok je poslovala pod imenom Energotehnika-Južna Bačka, dobila ugovor da gradi trigenerativno postrojenje za snabdevanje toplotnom, rashladnom i električnom energijom objekata u okviru prostornog plana za Nacionalni fudbalski stadion u Surčinu. Taj posao radi sa još 45 podizvođača. Pored toga, MVM Južna Bačka, takođe sa podizvođačima, gradi i linijsku infrastrukturu za potrebe napajanja kompleksa EXPO.
Konzorcijum predvođen tada Energotehnikom-Južna Bačka dobio je tokom prošle godine i ugovore za isporuku i instalaciju 140.000 brojila u Nišu i oko 60.000 brojila u Čačku i Kraljevu.
Kompanija je od kraja 2020, pa do sada, na javnim nabavkama dobila najmanje 50 okvirnih sporazuma, i 130 pojedinačnih ugovora, samostalno ili zajedno sa drugim firmama.
MVM Elektromontaža
Druga po poslovnim prihodima u okviru delatnosti „izgradnja električnih i telekomunikacionih vodova“ je MVM Elektromontaža, firma koja ima iste vlasnike kao i MVM Južna Bačka.
Sa poslovnim prihodima od 11,9 milijardi dinara, poslovnim rashodima od 10,17 milijardi, odnosno ostalim prihodima i rashodima, Elektromontaža je prošlu godinu završila sa neto dobiti od 1,38 milijardi dinara i 217 zaposlenih.
Kompanija se bavi izgradnjom elektroenergetskih objekata, odnosno trafostanica, energetskih vodova, niskonaponskih mreža.
Kodar
U ovoj delatnosti posluje i Kodar elektromontaža, firma koja je 100 odsto u vlasništvu Ivana Pantelića.
Prošle godine ona je imala poslovne prihode od 9,7 milijardi dinara, što je pad u odnosu na godinu ranije, 2024, kada su njeni prihodi bili 13,7 milijardi. Poslovni rashodi Kodar elektromontaže prošle godine iznosili su oko devet milijardi dinara. Kompanija je prošle godine poslovala u plusu, jer je nakon što se uračunaju svi troškovi i prilivi, imala neto dobitak od 652,6 miliona dinara, koji je zapravo bio veći nego godinu ranije kada je iznosio 442,7 miliona dinara.
Ova kompanija je, samostalno ili u grupi sa drugim firmama, od 2020. pa do sada dobila oko 65 ugovora u postupcima javnih nabavki. Od toga joj je 47 ugovora dodelila Elektromreža Srbije.
Pored toga, sa Kodarom je od 2020. pa nadalje Elektrodistribucija Srbije zaključila 25 okvirnih sporazuma.
Kompanija je osnovana 1958. i projektuje i gradi objekte u oblasti elektroenergetske infrastrukture, telekomunikacija i obnovljivih izvora energije.
Ostali završni radovi
EX ING B&P
Još jedna od delatnosti u sektoru građevinarstva za koju se firme registruju su „ostali završni radovi“.
Jedna od kompanija koja je registrovana za tu delatnost je i EX ING B&P.
Poslovni prihodi ove kompanje porasli su 80 odsto prošle godine u odnosu na 2024. Iznosili su 19 milijardi dinara. Takođe, u odnosu na godinu pre, porasli su i njeni poslovni rashodi koji su iznosili 18 milijardi dinara, u odnosu na 10,2 milijarde milijardi koliko su bili 2024.
EX ING B&P je godinu završio sa neto dobitikom od jedne milijarde dinara. Kao vlasnik ove kompanije u APR-je naveden Srđan Opalić.
Kompanija je deo konzorcijuma koji je dobio ugovor od Istorijskog muzeja Srbije za rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju Glavne železničke stanice u Beogradu i promenu namene u objekat Istorijskog muzeja Srbije. Takođe deo je konzorcijuma koji je radio projektovanje i izgradnju objekata u okviru Kompleksa „Ložionica“.
Ova firma je takođe deo konzorcijuma kome je dodeljen ugovor za gradnju stambenog kompleksa E2 u okviru kompleksa za izložbu EXPO 2027.
Jadran
U delatnosti „ostali završni radovi“ posluje i firma Jadran. Njeni poslovni prihodi prošle godine iznosili su 13,8 milijardi dinara. Poslovni rashodi iznosili su 12,8 milijardi. Dok je neto dobit kompanije bila 773 miliona dinara.
Vlasnik Jadrana je Nikola Malbaša.
Jadran je deo konzorcijuma koji je dobio posao izgradnje stanične zgrade u okviru Beogradske autobuske stanice u bloku 42.
