Udruženje mladih Naš svet, naša pravila (NSNP), na Međunarodni dan mladih, predstavlja rezultate sveobuhvatnog istraživanja sprovedenog početkom 2025. godine, prema kome čak 89,2 odsto mladih želi ili već planira da ode iz Vranja.
Kako navode iz NSNP, istraživanje odslikava "realan položaj i potrebe mladih" u Pčinjskom okrugu, jednom od najsiromašnijih regiona Srbije.
Analiza obuhvata podatke o demografiji, kvalitetu života, vrednostima, zapošljavanju, aktivizmu, kulturi, zdravlju i bezbednosti mladih, kao i preporuke za unapređenje omladinske politike.
Ključni nalazi
Masovna namera odlaska mladih
Više od četiri petine mladih (86,5%) iz Pčinjskog okruga planira da napusti svoj grad, a preko polovine (52%) kaže da će to sigurno učiniti. Najprivlačnija destinacija je inostranstvo, koje bira 53,9% mladih, dok se 16,6% opredeljuje za Beograd, a 15,7% za Niš.
U Vranju je situacija još alarmantnija – čak 89,2% mladih želi ili već planira da ode iz Vranja, a samo 10% planira da ostane. Glavni razlozi su bolji životni standard (48,1%) i potraga za poslom (27,2%), dok obrazovanje i porodični razlozi imaju manji udeo. Ovi podaci ukazuju na duboko nepoverenje mladih u mogućnosti koje lokalne sredine nude za kvalitetan život i profesionalni razvoj.
Loš kvalitet života u lokalnim sredinama
Prosečna ocena kvaliteta života u Pčinjskom okrugu iznosi svega 2,32 od mogućih 5, a tek 13,7% mladih smatra da je on dobar (ocene 4 i 5). Mladi najčešće ističu nezaposlenost i nisku zapošljivost (61,1%), korupciju i kriminal (45,4%), loš zdravstveni sistem (37,4%) i nedostatak prostora za mlade (31,4%) kao najveće prepreke boljem životu. U Vranju je prosečna ocena nešto viša (2,46), ali i dalje samo 16,8% mladih ocenjuje kvalitet života pozitivno. U odnosu na prosek okruga, mladi iz Vranja češće izdvajaju korupciju i kriminal (49,9%) i loš zdravstveni sistem (42,9%) kao goruće probleme, a najviše zapošljavanje i zapošljivost mladih (54,4%)
Ekonomska i stambena zavisnost
Gotovo polovina mladih (46,1%) u okrugu nije ni stambeno ni ekonomski nezavisna, dok je potpuno nezavisno svega 21,9%. Među zaposlenima, više od trećine (34,7%) radi za minimalnu platu, a tek 14,2% ima mesečna primanja iznad 110.000 dinara. Mladi iz Vranja beleže sličan obrazac – oko 20% njih je potpuno nezavisno, dok većina i dalje živi u roditeljskom domaćinstvu i oslanja se na porodičnu podršku.
Slabe šanse za zapošljavanje u struci
Mladi u Pčinjskom okrugu procenjuju mogućnost zaposlenja na radnim mestima za koja su se školovali ocenom 1,41/5, što ukazuje na vrlo nizak nivo optimizma. Glavni problem vide u partijskom zapošljavanju (52,9%), zatim u opštem manjku radnih mesta (21,7%). Skoro polovina mladih (46,3%) bi najradije radila u javnom sektoru, trećina bi se opredelila za sopstveni biznis, dok bi samo petina birala privatni sektor.
Preduzetništvo kao alternativa
Iako 62,9% mladih smatra da je bolje pokrenuti sopstveni biznis nego raditi za poslodavca, prepreke su značajne. Najčešći izazovi su nedostatak finansijskih sredstava (45,2%) i nedovoljna podrška države i lokalnih samouprava (23,5%). Ovi problemi su jednako prisutni i u Vranju i u ostatku okruga, što ukazuje na sistemsku prirodu prepreka za preduzetništvo.
Mentalno zdravlje i nedostupna podrška
Svaka osma mlada osoba (oko 12%) u okrugu ocenjuje svoje mentalno zdravlje kao loše. Više od polovine ispitanih mladih (55,7%) kaže da im u prethodnoj godini nisu bile potrebne usluge psihologa, dok 18,3% priznaje da ima strah da potraži stručnu pomoć, a 14,9% ne zna kome bi se obratilo. Čak 67,8% mladih smatra da psihološke usluge u njihovom gradu nisu dostupne. U Vranju je slika slična – 19,3% mladih oseća strah od traženja pomoći, a 62% navodi nedostupnost psihološke podrške.
Zdravstvena zaštita
Dostupnost zdravstvenih usluga ocenjena je prosečnom ocenom 2,15/5. Skoro trećina mladih u okrugu nema izabranog lekara, a preventivni pregledi se često izbegavaju, posebno kod onih koji se subjektivno osećaju zdravima. U Vranju, 61,9% mladih ima izabranog lekara, ali 70% i dalje smatra da zdravstvena zaštita nije dovoljno dostupna.
Bezbednost i nasilje
Samo polovina mladih u okrugu oseća se bezbedno u svom gradu, dok se oko četvrtine oseća nebezbedno. Najveće pretnje su nasilje uzrokovano alkoholom i narkoticima (35,4%), vršnjačko nasilje (18,4%) i saobraćaj (14%). Više od četvrtine mladih doživelo je fizičko nasilje, a 34,2% kontinuirano ruganje, uvrede i kritike. Digitalno nasilje pogađa približno četvrtinu mladih. U Vranju se 28,4% mladih oseća nebezbedno, dok 29,4% nije sigurno u svoju bezbednost. Najčešće pretnje su iste kao i na nivou okruga, ali je vršnjačko nasilje u Vranju izraženije (23,7% naspram 18,4%).
Slaba participacija u odlučivanju
Ogromna većina mladih (84,5%) smatra da njihov glas ne utiče na donošenje odluka u lokalnim zajednicama, a blizu tri četvrtine mladih smatra da lokalne institucije ne podstiču aktivizam mladih. 57,6% mladih u Vranju je čulo za Kancelariju za mlade, ali samo 16,7% njih redovno prati njen rad, dok oko 60% mladih nikada nije čulo za Savet za mlade, a njegov rad prati svega jedna u 10 mladih.
Kultura i informisanje
Kulturna ponuda u Pčinjskom okrugu ocenjena je vrlo nisko – prosečna ocena je 1,99/5. Mladi retko posećuju muzeje, pozorišta i galerije, a najčešće se informišu putem društvenih mreža (84,8%), pri čemu dominira Instagram (90,7%), zatim Viber (73,6%) i Facebook (70,8%). Ova slika je gotovo identična u Vranju i ostatku okruga, što pokazuje da kulturna ponuda nije razvijena u celom regionu.
Iz Udruženja mladih Naš svet, naša pravila pozivaju lokalne samouprave, institucije i organizacije da iskoriste rezultate ovog istraživanja kao osnov za hitno preduzimanje konkretnih mera koje će mladima u Pčinjskom okrugu omogućiti sigurniju, zdraviju i perspektivniju budućnost.
