Vranje - Novinarska i medijska udruženja i sindikati upozoravaju domaću i međunarodnu javnost na dramatičnu eskalaciju pritisaka i pokušaja potpunog preuzimanja nezavisnih medija u Srbiji.
Odluka o smeni Igora Božića sa mesta direktora televizije N1, koju je doneo Brent Sadler, predstavlja ozbiljan signal da su vlasti, u koordinaciji sa novim vlasničkim strukturama, ušle u završnu fazu uspostavljanja kontrole nad jednim od poslednjih preostalih stubova nezavisnog informisanja u Srbiji, navodi se u zajedničkom saopštenju osam novinarskih i medijskih udruženja i sindikata.
Ovaj potez, kako se u saopštenju ocenjuje, ne može se posmatrati kao izolovana kadrovska promena, već kao početak šireg procesa smena, pritisaka i restrukturiranja unutar redakcija u okviru Adria News Networka.
"Posebno zabrinjava činjenica da su i sami zaposleni, preko Sindikata Nezavisnost u N1 i Forbes Srbija, javno saopštili da razrešenje Igora Božića ne vide kao usamljen potez, već kao početak procesa koji može ugroziti buduću organizaciju rada, otvoriti prostor za nove kadrovske odluke i uticati na uređivačku nezavisnost", ukazuje se u saopštenju.
Sindikat je zbog toga, kako se podseća, zatražio hitan sastanak sa rukovodstvom i pisane garancije da ne postoji plan za smanjenje broja zaposlenih i ugrožavanje postojeće uređivačke nezavisnosti.
Novinarska i medijska udruženja i sindikati ističu da upravo ovako jasno iskazana zabrinutost zaposlenih dodatno potvrđuje razloge zbog kojih su potpisnice ovog saopštenja duboko zabrinute zbog razvoja događaja u ovim medijima.
"Ovaj razvoj događaja mora se sagledati i u kontekstu ranije objavljenih informacija, uključujući navode i snimke koji ukazuju na direktnu komunikaciju između državnog preduzeća Telekom Srbija i predstavnika United Group, u kojima se pominju pritisci u vezi sa smanjenjem obima rada i promenama u upravljačkoj strukturi. Ovi navodi ukazuju na postojanje koordinisane strategije usmerene ka neutralizaciji uređivačke nezavisnosti", upozorava se u saopštenju.
Ukoliko dođe do promene uređivačke politike ovih medija, Srbija bi, kako se ocenjuje, ostala bez većeg dela nezavisne medijske scene.
"Takav scenario predstavljao bi dramatično sužavanje prostora za profesionalno, kritičko i pluralističko informisanje građana, sa nesagledivim posledicama po javni interes i demokratski poredak", poručuju novinarska i medijska udruženja i sindikati.
Ovi procesi, kako se u saopštenju dodaje, odvijaju se u kontekstu produbljene političke i društvene krize, obeležene rastućim represivnim merama, hapšenjima, policijskom brutalnošću i sistematskim suzbijanjem osnovnih prava i sloboda.
U takvim okolnostima, nezavisni mediji predstavljaju jedan od poslednjih mehanizama javne kontrole i odgovornosti vlasti, ističu novinarska i medijska udruženja i sindikati.
"Posebno zabrinjava činjenica da se sve ovo dešava uoči izbora.
Održavanje izbora u uslovima u kojima ne postoji prostor za kritičko novinarstvo, alternativne političke glasove i informisanu javnu debatu, dovodi u pitanje njihovu regularnost i demokratski legitimitet", ukazuje se u saopštenju koje potpisuju Asocijacija medija (AM), Asocijacija onlajn medija (AOM), Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV), Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Poslovno udruženje Asocijacija lokalnih i nezavisnih medija „Lokal Pres“, Slavko Ćuruvija fondacija Granski sindikat kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“ i Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM).
Poziv međunarodnim akterima
Novinarska i medijska udruženja i sindikati pozivaju Evropsku uniju, OEBS, Ujedinjene nacije i sve relevantne međunarodne aktere da hitno i odlučno reaguju.
"Praćenje situacije više nije dovoljno. Neophodno je neposredno angažovanje i korišćenje svih dostupnih političkih i diplomatskih mehanizama kako bi se sprečilo dalje urušavanje medijskih sloboda i zaštitili novinari i mediji koji su pod pritiskom", poručuje se u saopštenju.
Izostanak odlučne reakcije u ovom trenutku omogućio bi, kako se u saopštenju upozorava, dovršavanje procesa medijskog zarobljavanja u Srbiji.
U takvom okruženju, vlasti bi ostale bez ikakvog nadzora, što bi otvorilo prostor za dalje gušenje kritičkog mišljenja i urušavanje demokratskih institucija, zaključak je saopštenja koje
