Romani antropologa, etnologa i književnika Mladena Milosavljevića - Kal Juga, Naprata i Večna kuća predstavljeni su drugog dana Književne kolonije u Vranju, koju jedanaesti put organizuje vranjski Narodni univerzitet.
Moderatorka i profesorka srpskog jezika i književnosti Marija Stanković upoznala je na početku večeri ljubitelje književnosti da je Kal Juga po žanru istorijski roman sa elementima fantastike, te da predstavlja prvi deo Milosavljevićevog serijala o Lepenskom viru.
Radnja romana je smeštena u dva vremenska toka, u osamnaesti i u sredinu dvadesetog veka; prikazuje sukob turske i austrijske carske vojske na srpskom tlu, te ulogu hajduka, otkrivanje arheološkog blaga i zataškavanje istog, kao istorijskih fragmenata obavijenih velom tajne, ali razjašnjenih u ovom romanu na sasvim novi način, rečeno je.
Milosavljević je kazao da jeste studirao etnologiju i antropologiju, ali da je ljubav prema narodnim verovanjima, memoratima i svemu što naš narod naziva strašnim pričama počela još u ranom detinjstvu.
"Odrastao sam na selu i bio okružen dobrim pripovedačima.
Ta tradicija pripovedanja na selu nije nekli relikt prošlosti, već je vrlo živa, postojala je kako u vreme mog odrastanja, tako i danas", rekao je Milosavljević.
Njego roman-zbirka Jezava, pak, delo je koje uz uplive nadnaravnih elemenata, prati antagonizam dveju porodica iz nekada postojećeg sela Livat, unazad šesto godina.
Kroz dvanaest poglavlja ove knjige, pored živopisne galerije likova i obilja narodnih običaja i verovanja, pojavljuje se desetak mitskih bića, od kojih su neka po prvi put uvrštena u jedno domaće književno delo.
Govoreći o toj knjizi Milosavljević je u Vranju kazao da je Jezava reka koja nastaje u blizini njegovog rodnog kraja, te da je čitavog života imao prilike da sluša o njoj.
"Radnja samog romana je smeštena u selo Livat, koje je nekada stvarno postojalo u okolini Velike Plane.
Raseljeno je krajem 18. veka i od njega su nastala četiri druga sela, između ostalog i Veliko Orašje u kojem sam ja rođen i odrastao.
"Od tog Livata danas postoje samo dve stvari - toponim Livatsko brdo i ostaci starog groblja, oko kojeg sam ja i napravio čitavu priču jer roman Jezava i počinje scenom raskopavanja tog groblja.
Jezava je objavljena 2020, a sada svedočimo uništavanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine da bi se napravile diskoteke ili fabrike", rekao je Milosavljević.
On je kazao da horor tematika, kao i komedija i sve ekstremnije forme i žanrovi, treba da trgne čitaoca iz stvarnosti.
"Moja namera je da to činim kroz ljudske sudbine, inspirisane stvarnim događajima, manje poznatim događajma, običajima i verovanjima", rekao je Milosavljević.
Govoreći o romanu Naprata, rekao je da ta reč označava svojevrsnog demona osvete kod Srba, posebno u Šumadiji.
"Kod nas se kaže da kad neko nekom nabaci neku magiju, da mu je napratio nešto.
Starije stanovništvo dosta veruje u takve stvari.
Mnogo sam slušao o tome kao dete, nikad se nisam time bavio, ali sam 2011. godine obavljao terensko istraživanje za potrebe moje master teze o verovanjima stanovništva te opštine, naišao na nekoliko konkretnih i efektnih priča vezanih za verovanje u naprate.
Prvo sam snimio film, koj ije nagrađivan i dobro je prošao kod publike, a tek posle jedanaest godina sam novelizovao tu priču", rekao je Milosavljević.
Književna kolonija u Vranju nastaviće se sredu 26. novembra, gostovanjem književnice Zorice Kuburović.
U svečanoj sali Gimnazije Bora Stanković biće predstavljena njena knjiga Pre sna – bajke za velike i male.
O knjizi i njenom stvaralaštvu, osim autorke, govoriće Nikola Marinković, glavni i odgovorni urednik Srpske književne zadruge.
Organizator je Narodni univerzitet u Vranju.
Profil
Mladen Milosavljević je rođen 1982. godine u Smederevskoj Palanci. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na smeru za Etnologiju i antropologiju. Snimio je nekoliko dokumentarnih i jedan igrani film (Naprata, 2013). Vlasnik je izdavačke kuće Bedem. Autor je romana Kal juga (Strahor, 2018), romana/zbirke Jezava (Bedem, 2020), Večna kuća (Bedem, 2022), Naprata (Bedem, 2024) i poema za decu Olalije (Bedem, 2021), Abrakadabra a brak za dabra (Bedem, 2023). Živi i radi u Beogradu.
