U požarima izgorelo više od 860 hektara pod šumom na području Vranja

Julski požari, kojih je bilo nekoliko hiljada na više lokacija u Srbiji, prema podacima JP Srbijašume najveću štetu naneli su području Vranja, gde je kratko bila proglašena vanredna situacija zbog požara.

Ukupno je bilo 25 požara na površini koja zahvata 866 hektara (560 hektara u državnom i 306 hektara u privatnom vlasništvu), pišu Južne vesti.

Prema podacima JP Srbijašume, na području koje pokrivaju šumska gazdinstva Niš, Leskovac, Pirot, Vranje i Toplica vatra je zahvatila 1.543 hektara obraslih šumama.

Na području Vranja uglavnom su stradali četinaribor i smrča.

U Toplici je bilo osam požara kod Kuršumlije, gde je zahvaćeno 305 hektara pod šumom, a u Pirotu je u tri požara stradalo 207 hekara šume.

U Šumskom gazdinstvu Niš u julu je zabeleženo 10 požara u kojima je gorelo 131 hektar šume, dok je najmanje šume stradalo na teritoriji Leskovca – u četiri požara zahvaćena su 74 hektara.

Za oporavak šumskih ekosistema nakon požara je potreban dug vremenski period koji se može meriti i decenijama, objašnjava Dejan Miletić, šef Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine JP Srbijašume.

"U narednom periodu obići ćemo sve opožarene površine, sagledati zdravstveno stanje šuma i pravovremeno, u skladu sa zakonom, planirati mere na otklanjanju negativnih posledica i sanaciju opožarenih površina", rekao je Miletić, a prenose Južne vesti.

Kada su u pitanju šume, uglavnom su bile zahvaćene četinarske sastojine, borovi i smrča, dok su od lišćarskih vrsta najviše stradale sastojine bukve i sastojine hrastova.

Kada je u pitanju neobraslo zemljište, najčešće su u pitanju livade, pašnjaci, kao i zemljište obraslo niskim rastinjem, objašnjava Miletić.

Kaže da se u zavisnosti od vrste drveća, vrste požara i stepena oštećenja stabala i pričinjene štete, primenjuju različiti načini sanacije.

Objašnjava da se – ukoliko su u pitanju prizemni požari, manjeg intenziteta – onda uklanjaju pojedinačna oštećena stabla ili manje grupe stabala.

U slučaju velikih požara, kada vatra zahvata cela debla i krošnje stabala, napominje da je neophodno ukloniti sva oštećena stabla na većim površinama, a potom i raditi i mere pošumljavanja.

Najnovije vesti