Trijumf festivala: Karaminga, vranjska pesma, radost, tuga, sevdah i pokoja suza (FOTO, VIDEO)

Vranjska muzika je vezana za ljubav, ali i za ljubomoru.

Ta ljubav i ljubomora opevani su u pesmama, to je ono što čini naš dert, taj živac i snagu emocija, južnjačku žestinu koju nosi Vranje i koju treba čuvati.

Sve to je možda najizraženije osvedočeno u našim divnim vranjskim pesmama izbog toga hvala na divnoj inicijativi za pokretanje ovakvog festivala, izjavio je Sima Avramović, potomak Stane Avramović Karaminge, na otvaranju prvog Festivala vranjske gradske pesme "Oću da vi pojem vranjansko".

Lekarka Marina Džikić, unuka Stane Avramović, ispričala je iz ličnog iskustva da su oči njene baba Stane "uvek bile tužne i pune suza", ali da je njena baka bila "veseljak, da je volela muziku, glumu".

- Bila je pet koraka ispred drugih žena.

Volela je i da igra, bila je kolovođa folklora sa pokojnim Lecom Karaperom.

Pevala je i spevala mnoge vranjske pesme, najpoznatija od njih je njena autorska pesma "Dimitrijo, sine Mitre" - kazala je Marina Džikić.

Mirjana Drobac, etnomuzikolog i urednica u muzičkoj produkciji Radio Beograda, rekla je da Stanu, osim pesmopojkom nazivaju i "primabalerinom vranjskog sevdaha" i "rodonačelnicom vranjske pesme".

- Ona je osluškivala prilike i neprilike, usvajala i u pesme pretočila sve one događaje, ličnosti, koje su činile njen i život njenih predaka, daljih i bližih rođaka, ali i Vranja kao sredine s kraja 19. i prve polovine 20. veka - kazala je Mirjana Drobac.

Ona je podsetila da u dokumentaciji RTS-a postoje samo dva teksta o Stani Karamingi.

- U zvučnom arhivu RTS-a situacija je nešto bolja, zahvaljujući istraživačkom radu etnomuzikologa prof. dr Dragoslava Devića koji je snimio pevanje i objašnjenja o nastanku pesama direktno od Karaminge i u integralnoj verziji arhivirao - otkrila je Drobac.

To su snimci iz 1962. godine među kojima su pesme Crno grojze drenovica, Stojne goveda čuvalo, Rosa rosi kiša pada, Vidiš brate vidiš rode, Voleli se brat i sestra, Ja sinoć prođoh prošetah, Zaženi se Rista Bulumače, Jane mi kundre nemalo, Što gi ima tamo dole, K'd ostade siromašče, Prošeta se Toma i Donke le donke devojko.

- Na ovim snimcima Karaminga peva bez muzičke pratnje, a skoro sve pesme prati i priča o nastanku.

Jedino pesma "Da znaješ mori mome" snimljena je dve godine ranije (1960), i tu Stana peva uz instrumentalnu pratnju, s tim što na tom materijalu nisu navedena imena muzičara koji su je pratili.

Pesmu "Dimitrijo sine mitre" Stana je pevala profesoru Deviću i zna se pouzdano da je snimak arhiviran u fonoteci.

Postoji verovatnoća da zbog digitalizacije koja je u toku u našoj kući snimak nije evidentiran, ali postoji u arhivu - kazala je Mirjana Drobac, uz napomenu da je Karamingu snimao i etnomuzikolog Ljubinko Miljković, ali da ti snimci "nisu u posedu RTS-a".

- Značaj napravljenih snimaka je nemerljiv za srpsku muzičku kulturu - dodala je Drobac.

Milenković: Počast za Stanu Karamingu

Festival vranjske gradske pesme organizujemo prvi put kako bismo obnovili vranjsku pevačku tradiciju i podsetili na jedinstveni melos kojim je obojen naš kulturni identitet - izjavio je na otvaranju gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković.

- Kaže se da se u igri i pesmi krije duša jednog naroda. Bojene vranjskim dijalektom, stare gradske pesme odraz su kulturne osobenosti Vranjanaca. "Dimitrijo, sine Mitre", "Petlovi pojev", "Belo lenče", "Tolja amamdžija", samo su neke od pesama koje se koje se kao „med topiv i apev za srcu i dušu". Velike zasluge za očuvanje vredne kulturne baštine svakako pripadaju najčuvenijoj vranjskoj pesmopojki Stani Avramović Karamingi. Upravo njoj na 50. godišnjicu smrti simbolično odajemo počast. Ne smemo zaboraviti ni neponovljive svirke Kurte Ajredinovića, kao ni uticaj barda vranjskog melosa Staniše Stošića. Naša svest o lokalnom kulturnom nasleđu, kolektivna i pojedinačna, mora biti usmerena ka podršci i podsticaju javnoj izvedbi i slušanju poznatih taktova i strofa iz Vranja - kazao je Milenković.

U muzičkom delu festivalskog programa prve večeri nastupili su Branimir Stošić Kace, Slobodan Cobi Jovanović i Ivana Tasić.

Oni su otpevali pesme "Zašto Vase, zašto ujnin Vase", "Po drum idem" i "Dimitrijo sine Mitre".

Publiku su kroz priču o vranjskoj pesmi i Stani Karamingi vodili Marina Stojanović i Goran Arsić iz Udruženja "Ved", suorganizatora ove večeri.

Prikazan je kratak dokumentarni film o Baba Stani.

Program je završen nastupom folklorne grupe KUD Sevdah kojoj su se u igri pridružili i pojedinci iz publike.

Drugog dana festivala, u petak 22. februara od 12 sati u koncertnoj sali Muzičke škole Stevan Mokranjac učenicima i svim zainteresovanim građanima Mirjana Drobac održaće predavanje o vranjskoj gradskoj pesmi.

U večernjem delu programa od 20 sati u sali Doma vojske predviđen je celovečernji nastup vokalnih solista Vesne Dimić, Slobodana Jovanovića Cobija, Biljane Petković, Tijane Vučković, Branimira Stošića Kaceta, Ivane Tasić i Čede Markovića, uz pratnju orkestra Ljubiše Pavkovića.

Najnovije vesti