Stojiljković na BKD: Roman koji nije napisan za svaki slučaj FOTO/VIDEO

U rano jutro, 12. februara 1961, pred sam početak pomračenja Sunca, u Ksaverskoj šumi, na periferiji Zagreba, pronađeno je beživotno telo mladića kako kleči obešen o drvo debljine dečje ruke; vest o ovoj smrti brzo je protutnjala tadašnjom Jugoslavijom, jer se radilo o Branku Miljkoviću, princu poezije, koji je u trenutku smrti imao samo 27 godina i ceo život pred sobom - ovo je tema najnovijeg romana niškog pisca Dejana Stojiljkovića pod naslovom Zvezda nad prazninom (Laguna, 2023), koji je promovisan trećeg dana Borinih književnih dana u Vranju.

Sam autor rekao je na promociji da je to roman za koji je mislio "da će ga napisati neko drugi".

"Branko je jedan moderan pesnik i svaka nova generacija čita ga na jedan novi način.

Sada je dosta popularan među milenijalcima, i ti klinci potpuno neke druge stvari vide kada čitaju Miljkovićevu poeziju.

Bio je pesnik revolucije i bunta, delom u okvirima državnog aparata koji mu je dao određenu poziciju.

Osim te podobne, postoji i masa subverzivne poezije u celom njegovom opusu koja je stajala u zapećku.

Konkretno, u vezi sa naslovom mog romana Zvezda nad prazninom, reč je o stihu iz pesme Sećanje na pokojnika, koju je Miljković napisao dva, tri meseca pre njegovog ubistva.

Doskora nisam ni znao za tu njegovu pesmu; naime postoji veliki broj Miljkovićevih pesama koje su rasute po časopisima, nikada nisu objavljene za njegova života, poput, recicmo, pesme Rudari koja govori o problemima ljudi koji se bave rudarskim poslom", rekao je Stojiljković.

Stojiljković se u romanu, između ostalog, bavi periodom koji je prethodio Miljkovićevom ubistvu.

Kako se našao na mestu gde je ubijen, šta ga je tamo dovelo, da li je, kako kaže zvanična verzija, digao ruku na sebe ili je kako se to u novije vreme govori zapravo ubijen i na kraju krajeva - ko je zaista bio Branko Miljković?

Stoljiković kroz radnju romana prati poslednje tri godine Miljkovićevog života i zapravo se bavi tragičnom sudbinom pisca u večitom sukobu sa svetom.

Roman je istovremeno i priča o jednoj državi i njenoj službi bezbednosti, ali i priča o izuzetnom poeti.

Stojiljković je rekao da mu je, prilikom pisanja romana, znatno pomogla građa, odnosni Miljkovićeg legat u Nišu koji ima više od 1.600 predmeta.

"Ja sam recimo pregledao njegovu kolekciju gramofoskih ploča; tu dosta saznajete o njemu, imate uvid u ličnost, pa njegova lična biblioteka, zapisi, korespodencija sa raznim ljudima iz zemlje i sveta, sa ženama", kazao je Stojiljković.

Miljković je, kazao je Stojiljković, bio tipičan primer pisca poput Mome Kapora, Đure Jakšića, Sremca, provodio je mnogo vremena po kafanama družeći se sa polusvetom.

"Bio je vrlo empatičan čovek, pomagao je tim ljudima, davao im zadnji dinar, bilo je strašno velikog humanizma u njemu, umeo je da se nađe ljudima.

Istovremeno, živeo je svoju poeziju i kao takav našao se na udaru uštogljenih akademskih tipova koji su smatrali da jedan drug i pesnik ne sme da se ponaša tako.

To je zamerano i Kišu i mnogima drugima.

U suštini bitno je delo i to što je ostalo iza njega", kazao je Stojiljković.

On je kazao da je gledao da isprati stvari koje se jesu desile, donekle u romanu ima fikcije, izmišljenih likova, ili vremenskog pomeranja događaja.

"Ima i taj deo iz čuvenog intervjua NIN-u, kada ga novinar pita zašto ste posvetili pesmu Petru Džadžiću, kada je on odgovorio - za svaki slučaj", interpretirao je Stojiljković.

Branko je, dodao je gost Bornih književnih dana, imao sposobnost da u toj Jugoslaviji "anticipira stvari tridesetak godina pre nego što su se one desile".

"I govorio je da poezija ne treba da otkriva, već da sluti", kazao je u Vranju autor romana Zvezda nad prazninom.

Književni kritičar dr Igor Perišić rekao je da je Stojiljković ovim romanom "ispunio očekivanja", i u pogledu istorijske pozadine romana i u pogledu sadržaja iz Miljkovićevog života koji se našao među koricama.

"Da je trebalo da se desi da neko drugi napiše ovaj roman, desilo bi se.

Ovako sve se desilo po nekoj dobroj volji i po jedinom dostupnom smislu", kazao je Perišić.

Mića Miljković, autor dokumentarnog filma o Branku Miljkoviću, rekao je da, šezdeset i više godine posle Miljkovićeve smrti, njegovi dosijei koje je imala državna bezbednost nisu otvoreni.

"Brankovo ubistvo zataškavao je neko ko odlično poznaje njegovu poeziju.

Desetak godina posle ubistva, Miljković je kanonizovan, najpre u Nišu gde je dobio bistu ispored Narodnog pozorišta, potom je ustanovljena nagrada koja nosi njegovo ime, kao i festival u Gadžinom Hanu", podsetio je Miljković.

Poslednjeg dana manifestacije, u petak 24. marta u 19 časova gost će biti pisac Milan Ružić, sa svojom knjigom Pun kofer priča.

O samoj knjizi, kao i o njegovom stvaralaštvu kazivaće književni kritičar Želidrag Nikčević i profesor književnosti i publicista dr Vladimir Dimitrijević.

Profil

Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista. Do sada je objavio romane Konstantinovo raskršće, Duge noći i crne zastave, Znamenje anđela, Kainov ožiljak (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i Olujni bedem, kao i prozne zbirke Leva strana druma, Low Life i Kišni psi. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige U ime oca, Dva orla i U ime sina. Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija. Jedan je od scenarista TV serije Senke nad Balkanom. Laureat je prestižne književne nagrade „Miloš Crnjanski“ (za roman Konstantinovo raskršće), kao i nagrade za dečju književnost „Dositejevo pero“ (za knjigu Nemanjići: Dva orla). Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski. Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca. Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije. Živi i radi u Nišu.

Najnovije vesti