Vranje - Iz Unije srednjoškolaca Srbije (UNSS) objavljeni su prvi rezultati inicijative Krizni školski semafor, alata koji meri stanje prava učenika, nastavnika i roditelja u srednjim školama širom zemlje koji su pokazali zabrinjavajuću sliku – tri škole ocenjene su crvenom bojom, što znači da su prava učenika i zaposlenih ozbiljno narušena, dok su dve ocenjene žutom, što ukazuje na prisustvo pritisaka i nestabilnosti.
U okviru ove inicijative posmatrano je pet škola iz različitih gradova Srbije.
Prema oceni UNSS-a, Peta beogradska gimnazija dobila je najnižu prosečnu ocenu (1,25), dok su Gimnazija Uroš Predić u Pančevu i Gimnazija Jovan Jovanović Zmaj u Novom Sadu takođe ocenjene kao škole u kritičnom stanju (1,75).
Prva niška gimnazija Stevan Sremac (2,25) i Valjevska gimnazija (2,00) svrstane su u kategoriju „ugroženih“, gde strukture delimično funkcionišu, ali pod pritiscima.
Krizni semafor meri stanje u četiri oblasti: institucionalna stabilnost, otvorenost odlučivanja, sloboda izražavanja i zaštita i bezbednost.
Boje semafora prikazuju opšte stanje u školi: zeleno je stabilno, žuto je ugroženo i crveno je kritično.
„Ovo nisu pojedinačni propusti, već ozbiljni institucionalni problemi.
Kada tri od pet škola u prvom krugu analize pokažu kritične ocene, to znači da sistem ima dubok problem sa načinom na koji se štite učenici, nastavnici i njihova prava“, poručuju iz Unije srednjoškolaca Srbije.
Metodologija Kriznog školskog semafora počiva na načelima transparentnosti, anonimnosti, verifikacije i učeničkog učešća.
Svi kriterijumi prema kojima se škole procenjuju javno su dostupni, a prikupljanje podataka odvija se najmanje jednom mesečno uz potpunu zaštitu identiteta učenika, roditelja i nastavnika koji dele svoja iskustva.
Svaka prijava prolazi kroz proces provere iz više izvora i od javno dostupnih informacija i lokalnih UNSS kontakt tačaka, do anonimnih prijava koje dostavljaju članovi školskih zajednica.
U pojedinim školama zabeležene su smene direktora i nastavnika bez obrazloženja, ograničavanje javnog izražavanja učenika i zatvorenost školskih odbora.
UNSS upozorava da većina škola nema funkcionalne mehanizme zaštite, poput poverenika ili sigurnog kanala za prijavu pritisaka, i da su slučajevi autocenzure sve češći.
Krizni školski semafor već je dostupan javnosti na sajtu https://www.srednjoskolci.org.rs/krizni-semafor/, gde se mogu pregledati ocene i opisi slučajeva po školama.
Iz UNSS-a navode da je cilj alata da se zabeleže institucionalni problemi, a ne pojedinačni incidenti, te da rezultati predstavljaju osnovu za međunarodno zagovaranje i odgovorno delovanje Ministarstva prosvete u rešavanju sistemskih propusta.
„Ovaj alat pokazuje gde sistem obrazovanja puca i gde su potrebne hitne reakcije.
To je signalni sistem, a ne spisak krivaca.
Naše škole treba da budu mesta slobode, a ne pritisaka i straha“, poručuju iz UNSS-a.
Iz UNSS su najavili da će u narednom periodu redovno objavljivati informacije kako bi obavestili javnost o stanju prava aktera obrazovanja.
