“Uveren sam da je poezija samo put do naše zapitanosti i ona je najbolji način za aktiviranje refleksa zapitanosti; ja od poezije nisam tražio odgovore, niti sam pristalica onih trivijalnih pitanja - šta je pesnik hteo da kaže - to je blasfemično pitanje, ne postavlja se, jer poezija ne treba da nudi odgovore, njena uloga je da u nama pokrene taj refleks zapitanosti”, rekao je književnik Dejan Aleksić, na otvaranju druge večeri ovogodišnje Borine nedelje u Vranju.
U okviru programa pod nazivom “Dva pesnika” učestvovao je i književnik iz Gračanice Živojin Rakočević, naglasivši da je u pesničkom odnosu dvojice gostiju za njega značajno to što je posle svakog susreta sa Aleksićem njemu “jasniji svet”.
“Ne mogu da dozovem u pamćenje trenutak kada sam osetio da određena reč u meni počinje da živi autonomno i da zbog te jedne reči osećam da se nešto sa mnom dešava, da mi se menjaju emocije i razmišljnja.
Mnogo kasnije sam shvatio da postoje reči koje svetle i da te reči u okviru našeg jezika imaju oreol; one poseduju svoju silu i energiju i da gotovo, kao neka vrsta kapsula sile, energije i duha putuju okolo.
Da li smo mi sposobni da ih otkrivamo i komponujemo u strukturama poezije, to nisam siguran”, kazao je Rakočević.
Aleksić je izneo tezu da “sam jezik nije poezija”.
“Jezik je, verovatno, najkorišćenija komunikaciona sila koju imamo i koju ćemo ikada imati, ali iz te funkcionalnosti proizilazi i njegova trivijalnost.
Šekspir na jednom mestu kaže da je jezik koji koristi vrhunski pesnik isti onaj jezik koji koristi prodavac ribe na pijaci ili dželat, ali ga svako koristi na svoj način.
Ali, za razliku od nasumučne upotrebe reči, poezija je ono što te reči u nekom svom adekvatnom odnosu proizvedu”, rekao je Aleksić.
On je dodao da kada se govori o poeziji, posebno o poeziji kao svedočanstvu, kao dokumentu, teško je napraviti pesmu koja će izbeći svim zamkama ako se piše sa temom na odgovarajući aktuelni trenutak.
“Mnogi se sapletu u te zamke, mora se biti autor velikog formata da bi se pisalo o aktuelnom tenutku, a da to ne bude pamfletski tekst, u čemu Rakočević uspeva”, kazao je Aleksić.
Poezija je, dodao je on, "izuzetno živ i važan segment naše svakodnevice".
"Ona je najpovlašćenija sila jezika, koju mi kao misleća bića imamo i ona je samo put do naše zapitanosti”, naveo je Aleksić.
Rakočević
Živojin Rakočević rođen je 1973. godine u Morači. Studije je završio u Prištini, a magistraturu u Beogradu. Bavi se književnošću, publicistikom, novinarstvom. Direktor je Doma kulture u Gračanici od 2013. godine. Aktuelni je predsednik Udruženja novinara Srbije i predsednik Upravnog odbora Saveta za štampu Srbije. Živi u Gračanici.
Šezdeseta Borina nedelja nastaviće se u petak, kada će od 17 časova u Biblioteci Bora Stanković biti održan okrugli sto o temi “Bora, uvek nov”.
O toj temi govoriće Danica Andrejević, Sofija Miloradović, Snežana Milosavljević Milić, Valentina Pitulić, Ana Gvozdenović, Sena Mihailović Milošević, Tanja Rusimović, Ana Kozić i Jelena Ognjenović.
Aleksić
Dejan Aleksić rođen je 1972. godine, pesnik je, dramski pisac i stvaralac književnih dela za decu. Objavio je desetak knjiga pesama, knjigu drama, više od dvadeset knjiga za decu, te nekoliko romana. Dvostruki je dobitnik nagrada Politikin zabavnik i Neven. Među značajnim priznanjima koja je dobio za književno stvaralaštvo za decu nalaze se i Nagrada Zmajevih dečjih igara, Zlatno Gašino pero, Nagrada Radio Beograda, Nagrada Sajma knjiga u Beogradu, Rade Obrenović, Plavi čuperak, kao i međunarodna nagrada Mali princ.
