Vranje - Urednik Forbes Srbija Ivan Radak izjavio je da zemljama Zapadnog Balkana treba privredni rast od pet, šest odsto da bi stigao zemlje Centralne Evrope, a kamoli Zapadne Evrope, piše N1info.rs.
Osvrnuo se i na to što Grad Beograd angažuje privatne firme za upravljanje bezbednošću, navodeći da nam je godinama objašnjavano da je Beograd najbezbedniji grad, a sada nam treba dodatna bezbednost.
Zapadni Balkan imao je uspešan prvi kvartal ove godine kada je reč o ekonomskim aktivnostima. Ceo region ostvario je prosečnu stopu rasta od 3,2 odsto što je bolji rezultat u odnosu na prethodni kvartal kada je iznosila 2,7 procenata. I ovo je bio najbrži tempo rasta još od četvrtog kvartala 2024, konstatuje Evropska komisija u nedavno objavljenom kvartalnom izveštaju o ekonomijama kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU.
Radak objašnjava da rast od 3 odsto nije dovoljan.
"Kosovo ostvarilo veći rast"
"Dosta se podstiče rast ekonomije kroz potrošnju, infrastrukturne projekte… Raste i budžetski deficit. Treba imati u vidu da su to male stope rasta. Statistički izgleda impresivno, ali 3 odsto rasta nije dovoljno da bismo sustizali zemlje Centralne Evrope, a kamoli Zapadne. Nama treba to što je Kosovo imalo - 5,6 odsto, to bi trebalo svakoj zemlji Zapadnoj Balkana da bi napredovala dovoljno", objašnjava naš sagovornik.
Kosovo je ostvarilo rast od 5,4 odsto - konstatovano je u izveštaju.
Realno je ono što, objašnjava urednik Forbes Srbija, možemo da kupimo kad uđemo u prodavnicu, dodajući da naših tri odsto nije dovoljno za sustizanje standarda razvijenih zemalja.
"Podstiču se domaće kompanije čiji je opstanak upitan"
Objasnio je i koji su još problemi sa našom ekonomijom.
"Nije okej da nam padaju investicije… Stranih investicija je manje, nama su potrebne domaće investicije, ali pitanje i ko su domaći privrednici. Podstiču se kompanije čija se održivost smatra upitnim i pitanje je da li će one opstati posle izbora ili ćemo morati da resetujemo sve to. Sve je krhko.
Može da se desi da oni koji su dobijali poslove zahvaljujući državi prosto nestanu sa scene i da moramo da gradimo nove firme. Nama trebaju stabilne firme", ističe.
Isto tako, ističe da su rashodi rasli brže od prihoda i povećani su za 14 odsto međugodišnje. Rast je prvenstveno bio podstaknut tekućim rashodima, koji su porasli za 15,2 odsto. Pri čemu su izdaci za nabavku robe i usluga povećani za 18,8 odsto, subvencije za 19,4 odsto, a socijalni transferi za 13 odsto.
„Iako se približava održavanje specijalizovane izložbe EXPO 2027 i realizacija povezanih investicionih projekata, kapitalni rashodi porasli su sporije od proseka - za 8,3 odsto. Rashodi za kamate smanjeni su za 10 odsto“, navodi Evropska komisija.
“Plaćanje ne ide kako treba, ne izvršavaju se na vreme. Moje informacije pokazuju da nije samo do države, nego i do izvođača. Jasno je da mi za Ekspo unazad, otkad je počeo da se gradi, nismo potrošili sav novac pa se pomera u narednu godinu. Što znači, kad se završi Ekspo, još neko vreme ćemo plaćati za te radove", rekao je sagovornik N1.
Izbori
U dokumentu podseća se i da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić 10. juna saopštio da planira da podnese ostavku u narednim mesecima. Takođe je rekao da razmatra mogućnost da se kandiduje za predsednika Vlade na narednim parlamentarnim izborima.
"Ti izbori bili bi raspisani vanredno i održani između kraja septembra i sredine oktobra 2026. godine", konstatuje Evropska komisija.
Radak upozorava da u izveštaju nije navedeno čija je ovo procena - Komisije ili domaćih političara.
