Piše: Zoran Dimić
Otvaranje stalne etnološke postavke Narodnog muzeja, pod nazivom Vranjska gradska kuća s kraja 19. i početka 20. veka, u obnovljenoj zgradi Selamluka, jednoj od dve zgrade Pašinih konaka, bez ikakve sumnje je jedan od najvažnijih kulturnih događaja u novijoj istoriji grada Vranja.
Formiranjem ove postavke korist će biti višestruka - kako za sve brojnije turiste, i građane Vranja, tako i strateški gledano za očuvanje bogate kulturne baštine jugoistoka Srbije.
Važnost ove postavke postaje još veća ako u obzir uzmemo sve izraženiju kulturnu politiku gradskih vlasti, prema kojoj se Vranje oblikuje i reklamira kao grad sa bogatom kulturnom tradicijom.
Sve ove važne objektivne činjenice još se više i snažnije potvrđuju na nivou ličnih utisaka i doživljaja.
Stalna etnološka postavka je smeštena u prizemlju i na spratu Selamluka, u prostorijama u koje se ulazi iz centralnih holova.
U skladu sa opštim kulturnim karakteristikama gradskog života u Vranju s kraja 19. i početka 20. veka, postavka predstavlja uspešan balans tradicionalnog i modernog, otomanskog i evropskog, starog i novog.
U pomentim posebnim prostorijama izložene su dve trpezarije, dve spavaće sobe, salon, kuhinja i devojačka soba.
Vrlo uspešna arhitektonska obnova unutrašnjasti same zgrade, uz činjenicu da posetilac u posebne prostorije ulazi iz vrlo širokog centralnog hola, čini sâm tok razgledanja vrlo prijatnim i dinamički uzbudljivim.
Postavka svake posebne sobe ubedljivo dočarava izgled, opremanje i uređenje ondašnje kuće i organizaciju svakodnevnog prostora za život.
Posebno važan detalj pradstavljaju mnogobrojni predmeti iz pokućstva zanatske proizvodnje.
Prostorija u kojoj su izloženi različiti tipovi gradske i seoske nošnje, i nakita iz sredine 19. do 30-ih i 40-ih godina 20. veka, verovatno će najviše privlačiti buduće posetioce.
Svojim čudesnim koloritom, bogatim vezovima i mnogobrojnim odevnim detaljima, narodne nošnje iz Vranja i okoline odišu čudesnom lepotom i neupitnom umetničkom i estetskom vrednošću.
Međutim, i vizuelna postavka ostalih prostorija, nezavisno od njihove namene, realizovana je na vrlo visokom nivou.
Salon odiše otmenim gradskim srednje-evropskim duhom, spavaće sobe asociraju na mir i relaksaciju, dok nam postavka kuhinje pomalo izneanuđujuće otkriva vrlo praktičan duh naših predaka.
Odličan odabir veštačkog svetla, uz vrlo sretnu igru prirodnog svetla u nekim prostorijama, dodatno čini da nam ukupni vizuelni utisak o čitavoj postavci bude nezaboravan.
U proteklih godinu dana, koliko je proteklo od otvaranja stalne etnološke postavke, nekoliko puta sam namerno ispitivao ljude kako bi mi pričali o tome šta su videli, tražeći od njih da mi prenesu svoje utiske.
Gotovo svi su isticali jak vizuelni utisak, i potrebu da sve to fotografski zabeleže.
Nimalo manje važan je kulturološki i spoznajni uvid koji posetilac ove izložbe nosi sa sobom.
Stalna etnološka postavka u Selamluku nam na vrlo ubedljiv način pomaže da rekonstrušemo čitavo jedno vreme, život ljudi u njemu, i pre svega njihove urbane i stambene navike i vrednosti.
Na više nego jasan način sâma postavka uverljivo reflektuje ono što je zapravo pečat samog Vranja – sudar hedonističke otomanske kulture i sve više prodirućeg pragmatičnog evropskog duha, istoka i zapada, tradicionalnog i modernog.
Upravo iz tog nimalo „nežnog“ sudara nastao je vrlo specifičan kulturni produkt koji se na nivou čitave kulturne istorije Srbije nedvosmisleno definiše kao – Vranje.
Tokom 20. veka taj se produkt ubedljivo očitovao u muzici, literaturi, ali pre svega u jednom osobenom odnosu prema životu, ljubavi i prolaznosti.
Upravo u tome vidim najveći značaj stalne etnološke postavke u Narodnom muzeju u Vranju.
Ona vam na vrlo ubedljiv način, za vrlo kratko vreme, gotovo kao nekakav kratki film, jasno pokazuje šta je to u kulturološkom smislu Vranje, i šta je njegova suština.
(Autor je vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Nišu, bivši koordinator za NKN).
Godišnjica
Inoviranu Stalnu etnološku postavku u rekonstruisanoj zgradi Narodnog mueja u Vranju otvorila je ministarka kulture Maja Gojković pre tačno godinu dana - 21. mart 2022. godine. Autorka postavke je Iva Laković, viša kustoskinja Narodnog muzeja u Vranju.
