Vranje - Srbija je usvojila izmene izbornih zakona koje je pohvalila EU, ali stručnjaci upozoravaju da sama reforma zakona nije dovoljna, piše N1info.rs.
Nemanja Nenadić ispred Transparentnosti Srbija kaže da je potrebna garancija da će propisi biti sprovedeni u praksi i da je potrebno posebno tužilaštvo koje će biti na licu mesta na danu izbora.
ODIHR (Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava) predložio je Srbiji preporuke koje se direktno ili indirektno odnose na izborni proces - Revizija biračkog spiska, sprečavanja trošenja državnog novca tokom kampanje, sprečavanje pritisaka na birače, uspostaviti Savet REM-a. Tu su i preporuke koje nemaju samo veze sa izborima, već i na druge zakone.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pozdravila je usvajanje seta izmena i dopuna izbornih zakona u Srbiji, koje je predložio poslanik SNS Miroslav Petrašinović. Ti zakoni odnose se na izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika, Zakona o lokalnim izborima, Zakona o izboru predsednika Republike i Zakona o Ustavnom sudu.
Nenadić ističe da je “najmanji problem što je nešto pozdravljeno”, već što ništa nije urađeno u pogledu praktične primene preporuka i zakona.
“Najmanje je problem što je nešto pozdravljeno, to se može nazvati nekim diplomatskim, lepim manirom. Problem je što se pominju samo ova dva zakona koja nedostaju (prim. N1 Zakon o finansiranju političkih aktivnosti, Zakon o sprečavanju korupcije), kao da je to sve, a nije sve. Jedna od najvažnijih stvari koja se pominje u ODIHR preporukama je da se nešto uradi kad je reč o pritiscima na birače.
Ništa apsolutno nije u tom pogledu urađeno, ni kad je reč o praktičnim aktivnostima, niti o izmenama propisa. Krivični zakonik se može dopuniti tako da se prepoznaju neke od tih stvari koje viđamo u izbornom procesu i da se predvide adekvatnije sankcije”, ukazuje on.
Direktor Direktorata Evropske komisije za proširenje i istočno susedstvo Gertom Janom Kopmanom nalazi se u Srbiji kako bi razgovarao sa zvaničnicima i civilnim sektorom o daljem napretku Srbije na evropskom putu i ispunjavanju obaveza iz pristupnog procesa.
On se najpre sastao sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem gde je rečeno da je posebna pažnja posvećena usaglašavanju seta pravosudnih zakona sa preporukama Venecijanske komisije, usvajanju preostalih zakona u skladu sa preporukama ODIHR-a o unapređenju izbornog procesa, kao i formiranju REM-a.
"Agencija da 'mora' da proveri, ne samo da 'može' da proveri"
Sagovornik N1 objašnjava šta je ostalo da se uradi u smislu dva iznad pomenuta zakona.
“Zvaničnici EU smatraju da će posao biti završen ako se usvoje još dva zakona koja su trenutno u pripremi, koja su naše vlasti uputile ODIHR-u na mišljenje. Za Zakon o finansiraju političkih aktivnosti je stiglo prvo mišljenje, drugo je, koliko znam, još uvek u izradi. Zakon o sprečavanju korupcije je drugi zakon gde još uvek nije bilo mišljenja ODIHR”, navod on.
Ukazuje na značaj REM-a, ali da postoje i drugi načini oglašavanja koje treba regulisati.
“REM je veoma značajan, on prati televizijske i radio stanice. Ali, postoje i druge vrste medija i oglašavanja gde nema kontrole, kad je reč o izbornom procesu ili van izbora. Ovih nedelja je bilo aktivno postavljanje bilborda i panoa na zgradama,a to izmiče kontroli”, smatra Nenadić.
Što se tiče finansiranja političkih aktivnosti, ukazuje da je potrebno ustanoviti obrazac da Agencija za sprečavanje korupcije nešto “mora” da proveri, a ne samo da “može” da proveri.
“Finansiranje političkih aktivnosti - godinama pričamo da je neophodno ustanoviti neke obaveze šta je to što mora Agencija za sprečavanje korucije da proveri, a ne samo šta mogu da urade. U praksi vidimo da se ovlašćenjima ne koriste i ne utvrđuju i neke očigledne slučajeve kršenja pravila.
Ono što bi trebalo, kad je reč o korupciji, da rade međunarodne organizacije je da ne postavljaju zadatke pred vlasti u Srbiji koje će se ticati donošenja akata, već provere koliko će se oni poštovati u stvarnosti. Bilo je prilika da se postupanje vlasti promeni, ali to se nije dogodilo”, ukazao je on.
"Srbija nije objavila ugovore sa stranim firmama, samo neke podatke"
Prema njegovom mišljenju, treba se fokusirati na dve stvari.
“Da ovi zakoni uđu u proceduru u obliku koji će doneti makar nekakva poboljšanja i da vidimo da to ne bude konačan spisak već da se proširi na druge propise koji treba da se menjaju i da dobijemo nešto što nam je nedostajalo - da dobijemo tužilaštvo koje će da kaže da na dan izbora boravi u tim mestima u kojima se održavaju izbori, da će objasniti šta je zabranjeno, da će, primera radi, saopštiti šta je uradilo po prijavama koje su podnete 2023/2024”, smatra Nenadić.
Osvrnuo se i na novac iz Plana rasta koji Srbija trenutno ne dobija jer još uvek, između ostalog, nisu sprovedene preporuke Venecijanske komisije.
“Pitanje je šta će se desiti ako reforme posle šest meseci ne budu sprovedene. Plan rasta je dokument po osnovu kojeg bi Srbija trebalo da dobije pare iz EU budžeta i vezane su za sprovođenje reformi. Ima dela koje se odnose na ODHIR, ali tu je i povećanje broja tužilaca i sudija koje se bave antikorupcijskim pitanjima, ali ima jedna značajna, a koja nije urađena, a koja će se tretirati kao da jeste - obaveza objavljivanja ugovora za sve infrastrukturne projekte koji su ugovoreni kroz aranžmane i ugovore sa drugim državama. Takvi ugovori treba da se objave… Naša ministarstva su objavila neke podatke, a nisu objavile same ugovore”, poručio je on.
