Klostridija na vranjskoj Ortopediji pod kontrolom

Goran Ristić, specijalista epidemiologije Zavoda za javno zdravlje u tom gradu, izjavio je za portal Jugmedia da je "klostridija u Vranju bila registovana kod trojice pacijenta", ali da je situacija posle preduzetih mera pod kontrolom.

- Naša je preporuka bila da se preduzmu sve neophodne sanitarne mere i obustavi hladan operativni program, što je rukovodstvo Odeljenja ortopedije ispoštovalo.

Od danas to odeljenje normalno finkcioniše s obzirom da su ispunjeni svi uslovi, a opasnost od širenja bakterije otklonjena - rekao je Ristić.

Zbog pojave bakterije klostridija Odeljenje ortopedije Zdravstvenog centra Vranje ne prima pacijente na bolničko lečenje, potvrdio je ranije za JugPress načelnik odeljenja Slađan Marinković.

Odluku o tome donela je Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravlje, tako da trenutno radi samo specijalistička ambulanta u prizemlju odeljenja.

Odložene su operacije i prijem pacijenata.

- Na Odeljenju ortopedije preduzete su sve sanitarne mere neophodne za sanaciju stanja sa klostridijom.

Sve prostorije su kompletno obuhvaćene dezinfekcijom.

Uskoro će početi prijem pacijenata na odeljenje - rekao je Marinković.

Ovo odeljenje i ranije je imalo probleme sa klostridijom koja se, prema nekim informacijama, pojavljivala kod pacijenata lečenih u Nišu.

Bakterija klostridija može izazvati blaga trovanja hranom, ali i da izazove i plinske gangrene, botulizam...

Simptomi trovanja bakterijom klostridijom su razni.

To može biti blaga dijareja, krv u stolici, bolovi u stomaku, slabost...

Povišena temperatura je česta propratna pojava.

Kod težih oblika trovanja to je i paraliza tela, mučnine i još mnoge druge posledice.

Klostridija (Clostridium) spada u anaerobne bakterije, što znači da loše podnosi kiseonik. Razmnožava se na mestina sa minimalnom ili nikakvom koncentracijom O2. Anaerobne infekcije stvaraju toksične plinove i mogu dovesti do ozbiljnih posledica. Spadaju u grupu sporagenih gram-pozitivnih bacila. Rasprostranjeni su na tlu, u prašini, na biljkama, a nalaze se i u probavnom traktu životinja i ljudi. Otkrivena je 1935. godine kada je izolovana iz stolice tek rođene bebe. Poznato je oko sto vrsta ove bakterije, ali samo trećina uzrokuje bolesti kod ljudi (difficile, botulinum, tetani, perfrigens…). Određen broj ovih mikroorganizama živi i u normalnoj crevnoj flori. Opasni su kada postaju patogeni, u odsustvu, pri visokoj koncentraciji laktata ili pri promeni ph vrednosti okoline. Tada proizvode egzotoksine i živčane toksine, (otrove) koji napadaju ćelije domaćina. Nehigijena je najveći krivac za epidemiju ovom bakterijom. Najvažnije je obavezno pranje ruku toplom vodom i običnim sapunom. (dijetamesecevemene.com)

Najnovije vesti