INTERVJU Mladenović: Režim je marginalizovao ljude koji mogu pomoći prosveti

O položaju prosvetnih radnika, odnosu države i lokalne samouprave prema obrazovanju, platama i ideji o uvođenju platnih razreda, kao i o drugim važnim temama koje u ovom momentu muče lokalno, okružno i sprsko obrazovanje, u intervjuu za Vranje News govorio je Dušan Mladenović, predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Pčinjskog okruga.

Razgovarao: Dejan Dimić

Vranje News: Gospodine Mladenoviću, kako ocenjujete trenutni položaj prosvetnih radnika u Vranju, okrugu i Srbiji?

Mladenović: Prosvetni radnici u Vranju dele sudbinu ne samo svih prosvetnih radnika u Srbiji, već i sudbinu svih ostalih građana. Oni koji treba da obrazuju, i u određenoj meri vaspitavaju buduće generacije, pored toga što nisu adekvatno plaćeni, njihov položaj u društvu je, pre svega zbog odnosa vlasti prema njima, sveden na najniže grane".

Ipak, čini se da je u drugim segmentima javnog sektora stanje makar malo bolje nego u prosveti, kao da je ona trenutno najmanje važna...

"Ni položaj drugih zaposlenih u drugim državnim institucijama nije mnogo bolji, ali ja bih rekao da je, ipak, najteže zaposlenima u privatnom sektoru, naročito ovde na jugu Srbije".

Zašto?

"Pa, ovde su privatnici potpuno obespravljeni, ne poštuju im se ni minimalna prava iz, za radnike nepovoljnog, Zakona o radu".

Šta konkretno?

"Ljudi rade daleko iznad 40 časova nedeljno, a isplaćuje im se zarada ispod minimalne (gledajući stvarni broj radnih sati mesečno i isplaćenu zaradu). Takođe, ne poštuju se ni minimalni bezbedonosni uslovi rada".

U javnom sektoru je malo drugačije...

"Ne možemo očekivati da se u jednom sektoru - segmentu poštuju prava radnika i da sve funcioniše idealno i kako treba, dok drugi radnici nemaju maltene nikakva prava, to je moj stav".

U vezi sa položajem prosvetara, što je česta tema u javnosti, kakve su trenutno plate zaposlenih u prosveti?

"Plata nastavnika - profesora sa završenim akademskim i master studijama (ukupno trajanje studija od minimum 5 godina) i sa radnim stažom od 20 godina je ispod zvanične prosečne plate u Republici Srbiji, koja prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za mesec januar 2024. god. iznosi 95.836 dinara. Dok, na primer, svi zaposleni u školama koju su van nastave sa IV stepenom stručne spreme i niže su na minimalcu, toliko o platama u prosveti".

Šta bi moglo da ispravi takvu nepravdu?

"Usvajanje pravednih platnih razreda barem bi delimično ispravilo nepravdu".

Šta takav predlog podrazumeva?

"Platni razredi podrazumevaju da se isto vrednuje isti, odnosno sličan rad, bez obzira na to da li vi radite pod okriljem ministarstva prosvete, lokalne samouprave, energetike ili sl".

Ako pogledamo lokal, koji su po vašem mišjenju ključni i specifični problemi u obrazovanju grada Vranja i kako gledate na odnos vlasti prema obrazovanju u segmentima u kojima lokalna samouprava ima nadležnost?

"Lokalna samouprava se meša u sve ono zašta nije nadležna, počev od kadrovisanja po školama, pa sve do zapošljavanja, dok se u svoj posao ne mešaju ili se minimalno mešaju".

Pa, šta je njihov posao u obrazovanju?

"Njihov posao i obaveza je sve što se tiče tekućeg održavanja škola, finansiranja svih nabavki - počev od sredstava za održavanje higijene, nastavnih sredstava i opreme, pa sve do održavanja i saniranja školskih objekata i dvorišta".

Smatrate li da lokalna samouprava ispunjava tu svoju ulogu?

"Pogledajte samo u kakvom stanju su objekti pojedinih škola. Jedini segment u kome lokalna samouprava ispunjava svoje obaveze, uz prihvatljivo kašnjenje, jesu prava prosvetnih radnika iz Posebnog kolektivnog ugovora (dolazak i odlazak sa rada zapošljenih, solidarna pomoć i jubilarne nagrade) za koja smo se izborili dugogodišnjom ranijom, pre svega, sudskom borbom".

Koliko je trenutno, po vašem mišljenju, efikasna sindikalna borba u obrazovanju – kako ste zadovoljni efektima vašeg rada i šta eventualno ometa sindikalni rad?

"Odavno su ovde sve institucije urušene, razlog za to je što je neko ko je sebi dao za pravo da je sve i svja na tome radio iz sve snage. Pokušavaju sve da stave pod svoju kontrolu, a ono malo što ne uspeju oni pokušaju da uguše ili marginalizuju. Ogromna većina sindikata, pa i u prosveti, nažalost deli ovu sudbinu".

Šta čini po tom pitanju vaš sindikat?

"U ovakvim okolnostima naš sindikat (USPRS) pokušava da učini maksimalno, odnosno da se izbori za prava svojih članova, radnika u prosveti".

Uspevate li?

"Ličnog sam mišljenja da pored toga što vlast na sve načine pokušava da značaj i uticaj sindikata svede na minimum, bitan segment je svest naših ljudi o značaju i moći dobrog (sindikalnog) organizovanja. Ljudi u Srbiji su zaplašeni svakodnevnim bombardovanjem negativnim stvarima - vestima i konstantnim pritiskom i zastrašivanjem, na ovo nažalost nisu imuni ni zaposleni u prosveti".

Kako se to odražava na sindikalce?

"Neko ko je u teškoj materijalnoj i svakoj drugoj situaciji jednostavno nema vremena ni snage za drugo osim za borbu za golu egzistenciju, tj. teško razume značaj sindikata i teško da ima vremena i snage za sindikalnu borbu. Ovo je nažalost slučaj ne samo u vezi sa sindikatom (obrazovanja), nego sa našim društvom uopšte".

Vršnjačko nasilje: Bilo ga je i biće ga

Kakva je situacija sa vršnjačkim nasiljem u školama, ima li novih slučajeva na području delovanja vašeg sindikata u okrugu posle onih dešavanja u Beogradu u maju prošle godine?

"Vršnjačkog nasilja je nažalost uvek bilo i biće ga i nadalje. Deca najviše uče po modelu ponašanja koje vide, a kako su svakodnevno okruženi nasiljem, netolerancijom i prostaklukom rezultati su vidljivi".

Da li je to vidljivo i u školstvu Vranja?

"Na sreću, u našem gradu, koliko je meni poznato, nismo imali nijedan ozbiljniji incident ili slično".

Šta mislite o merama bezbednosti u školama?

"Uvođenje stalnog prisustva školskog policajca je iznuđen potez i nije dobro rešenje na duže staze".

Šta onda uraditi?

"Mora se preventivno delovati i sistemski urediti ova oblast. Pedagoško-psihološkim službama škola mora se prvenstveno vratiti, tj. dati mogućnost konstantnog, dobro isplaniranog i osmišljenog rada sa učenicima".

Izjavili ste nedavno da prosveta nikada nije bila prioritet vlasti. Na šta ste tačno mislili?

"U prosveti radim od 2004. godine i čini mi se da su u finansijskom pogledu prosvetni radnici najbolje stajali u periodu od 2006. godine, pa negde do 2009. godine".

Zbog čega?

"U tom periodu je plata prosvetnog radnika bila u rangu drugih zaposlenih u javnom sektoru, npr. u rangu lekara (početnika) opšte prakse".

Šta se dešava posle?

"Nakon tog perioda, plate i uopšte ulaganja u druge sektore bili su mnogo veći nego li u prosvetu. Rezultate toga u prosveti vidimo danas".

Pokrenuli ste u januaru inicijativu za rešavanje pitanja statusa kolega koje rade na određeno vreme. Dokle se stiglo s njom?

"Na inicijativu sindikata pokrenuta je sedma faza zapošljavanja u prosveti, koja u nekim školama još uvek traje odnosno konkursna procedura još uvek nije završena. Ali, naravno, kod nas i najbolje namere se pretvore u nešto drugo".

U šta?

"Dobar deo kolega, ako ne i najveći, i dalje će ostati u statusu radnika na određeno, jer su krovni Zakon o osnovama obrazovanja i vaspitanja, kao i drugi propisi iz ove oblasti dali direktorima škola skoro pa neograničenu moć".

Kakvu moć?

"Oni jednostavno ne žele da naše kolege koji godinama rade na određeno i za koje postoji, ne samo prostor već i potreba, prevedu na neodređeno. Razlog za ovakvo postupanje (pojedinih) direktora prema kolegama na određeno možete sami da naslutite..."

Pomozite čitaocima da naslute?

"Da li je to dalje ucenjivanje političkim angažovanjem i slično oni to najbolje znaju - osećaju. Više nego dobro poznajem prilike u vranjskoj prosveti i tvrdim da ne postoji direktor ovdašnje škole koji nije partijski poslušnik i klimoglavac".

Kako to izgleda u praksi?

"Oni su spremni da zarad ličnih sitnih interesa i koristi slepo slušaju partijske nadređene, bez obzira da li će to za školu, odnosno obrazovni sistem, biti štetno. Pa čak u pojedinim slučajevima i nezakonito, a o nekoj ljudskosti, empatiji i slično prema kolegama koji godinama rade na određeno, i od kojih neki i daleko više rade u školstvu od tih direktora, izlišno je govoriti. Jer, oni i ne znaju šta je to".

U čemu vidite eventualni izlaz iz ove situacije u kojoj se prosvetari trenutno nalaze, odnosno kakve su promene potrebne da se promeni stanje u obrazovanju?

"U teškim situacijama, kada se maltene dotaklo dno, potrebno je sistem u potpunosti resetovati".

Šta prvo uraditi?

"Prvo treba promeniti krovni Zakon o osnovama obrazovanja i vaspitanja, dopuniti i poboljšati naš Poseban kolektivni ugovor i druge podzakonske akte".

Šta potom?

"Dovesti prave ljude na čelo Ministarstva prosvete, a onda tu strukturu ljudi dalje proširiti - razgranati po dubini".

Postoje li u prosveti ljudi koji mogu odgovoriti takvim planovima?

"Postoje i dalje ljudi koji bi ovo mogli uraditi, ali su ili sklonjeni u stranu i nisu podobni za ovaj sistem".

Najnovije vesti