Danas je Sveti Simeon Stolpnik, slave Soderčani

Srpska pravoslavna crkva i vernici u Vranju i Srbiji obeležavaju u utorak početak nove crkvene godine i slave Svetog Simeona Stolpnika – velikog čudotvorca, koji je danonoćno stajao na stubu i molio se.

SPC, kao i još neke pravoslavne zajednice širom sveta koje poštuju julijanski kalendar praznuju danas Crkvenu novu godinu, kada počinje novi godišnji ciklus prizivanja molitvenog zastupništva svetih po minejskom, mesečnom, bogoslužbenom krugu.

Prema običajima, na današnji dan, kada se slavi i Sveti Simeon Stolpnik, počinje jesenja setva.

Simeon Stolpnik je rodom Sirjanin.

Roditelji su mu bili seljaci, a u 18. godini je pobegao od kuće i zamonašio se.

Tokom monaškog života sebe je stavljao u muke – postio je stalno, ponekad i po 40 dana bez prestanka.

Sveti Simeon Stolpnik odlučio se i na težak podvig – život na stubu (stolpu), po čemu je i nazvan i Stolpnik i tako je živeo.

On je danonoćno stajao na stubu u neprestanoj molitvi i postu.

Prvi stub na kome je stajao bio je nešto niži od tri metra, nakon čega su mu podgili na pet i po metara, pa na 10, i tako do 16 metara (36 lakata).

Sveti Simeon Stolpnik je pretrpeo mnogobrojne napade demona dok je bio na stubu pobedivši ih molitvom.

Tako se stvorio svetitelj koji je mnoge iscelio svojim rečima i molitvom.

Oko njegovog stuba počeli su da se okupljaju bolesni, robovi, carevi, ali i bogataši.

Sveti Simeon Stolpnik je svima pomogao i odvraćao je ljude od jeresi.

Prema predanju, pored njegovog stuba došla je i jedna zmija, pa su se ljudi plašili da dođu.

Zmija je mirno živela pored njega.

Zmiji je jedan dan u oko upao trun, a Sveti Simeon Stolpnik se sažalio na zmiju i izlečio je, nakon čega je zahvalno otišla.

Smatra se prvim stolpnikom u hrišćanstvu i velikim čudotvorcem.

Živeo je 103 godine, a upokojio se u septembru 459. godine.

Njegove mošti nalaze se u crkvi u Antiohiji (Antakija, Turska).

Na današnji dan gleda se i kakav je mesec, ako je mlad – žito će dobro roditi, ali biće rodna i cela godina.

Manastirska slava u Sodercu

Žitelji Soderca, ali i brojni vernici iz Vranja i okolnih sela svečano na današnji dan proslavljaju manastirsku i seosku slavu Svetog Simeona Stolpnika. Soderčani se ponose obnovljenim manastirom Svetog Simeona Stolpnika pored Soderačke reke, u planini iznad sela i praznik svecu u čast koji se svake godine slavi 14. septembra. Na današnji dan, nakon liturgije koju po pravilu drži episkop vranjski Pahomije sa sveštenstvom, postavlja se po običaju trpeza ljubavi od čorbe sa junećim mesom. Prema nezvaničnim podacima manastir potiče iz 13. veka, kad se i selo Psoderci spominje u srednjevekovnim spisima. Današnja crkva je sagrađena 1871. godine, a osveštana je od episkopa vranjskog Pajsija. Pored manastira postoji izvor sa lekovitom vodom. Smatra se da leči slabovide, pa su ljudi vekovima tu dolazili umivali se, pili vodu i ostavljali darove, novac ili peškire ili neki deo odeće od obolelog. Danas je je izvor uređen i sagrađena je nova česma. U manastiru je nekad bila četvorogodišnja osnovna škola. Nastavu je držao pop, ali 1948. godine nova vlast je zatvorila školu.

Sveti Simeon Stolpnik veoma je poštovan među zemljoradnicima i ratarima.

U sedištu svake Eparhije, na današnji dan služi se kolenopreklona molitva Gospodu da blagoslovi "venac godine", da sačuva pravoslavlje u miru, da cela godina protekne dobro, da bog sve gradove i sva mesta sačuva nepovređene, da zaštiti hristoljubive vladare i narodu božijem daruje pobedu nad protivnicima.

Nova crkvena godina

SPC danas obeležava i početak nove crkvene godine. Mesec septembar kod Jevreja je bio početak nove građanske godine, mesec zbiranja plodova i prinošenja žrtvi Bog. Tokom praznovanja Isus Hrist je ušao u sinagogu u Nazaretu, i otvorivši knjigu proroka Isiije objavio Godinu milosti Gospodnje. U istoriji hrišćanstva, godinu treba početi u septembru u slavu Svetog cara Konstantina, rođenog u Nišu. On je tada pobedio nad Maksencijem, neprijateljem Hristove vere, a toj pobedi sledovala je sloboda hrišćanske veroispovesti. Od 1989. godine ovaj dan se, na predlog Vaseljenskog patrijarha, obeležava kao dan tvari Božije, odnosno svega od Boga stvorenog. Praznik podseća ljude na brigu o životnoj sredini i prirodi.

Najnovije vesti