Vranje/Beograd - Milan Ćulibrk, urednik ekonomije u nedeljniku Radar, rekao je da se iz razgovora predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa rukovodstvom mađarskog MOL-a "naziru i dobra i loša vest", javlja N1.
kako je rečeno, razgovaralo se "o mogućnosti kupovine NIS-a", ali detalji sastanka nisu poznati.
Ono što jeste je namera predsednika da uveća procenat vlasništva nad akcijama.
U međuvremenu je, kako je ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović najavila, JANAF od ponoći pustio sirovu naftu ka rafineriji u Pančevu.
"Loša vest je to što je Vučić razgovarao sa predstavnicima MOL-a, a da to javnost nije saznala.
Iz toga mogu da zaključim samo jedno - a to je da je bilo govora o tome kakav će eventualno poreski tretman u Srbiji imati mađarski MOL, ako od Gazprom Njefta kupi većinski paket u NIS-u.
Znamo da je međudržavnim sporazumom sa Ruskom federacijom iz 2008. godine Gazprom Njeftu garantovana rudna renta od samo tri odsto, iako je u međuvremenu zakon promenjen.
Po tom zakonu na mineralne resurse rudna renta bi trebalo da bude najmanje pet odsto, ali Rusi i dalje plaćaju tri", podsetio je Ćulibrk.
Pitanje je, dodaje, da li će ta povlastica važiti i za MOL.
"Moguće je da Mađari sada žele da saznaju da li će povlastica važiti i za njih.
Deluje mi da će država Srbija opet - mimo zakona i diskrecionom odlukom vlasti - nekome odobriti drugačiji poreski tretman nego za sve druge učesnike na tržištu", rekao je on.
Ćulibrk ističe da niko normalan nije za to da Rafinerija ne radi.
"Evo godinu dana otkako su uvedene sankcije (primena je odlagana) - a Srbija nijednom nije probala da ostvari pravo preče kupovine.
Ključno pitanje je zašto?
Navodno, to bi se tumačilo kao viša sila.
Ali u kupoprodajnom ugovoru se i navodi da kupac, odnosno Gazprom njeft, garantuje uredno snabdevanje srpskog tržišta naftnim derivatima.
Da li je pod sankcijama srpsko tržište bilo snabdeveno naftnim derivatima?
Nije.
Bio je pojačan uvoz, trošile su se državne rezerve.
To je po procenama brojnih advokata biodovoljan razlog da se bar pokrenu pregovori o tome da se ostvari pravo preče kupovine i da država reaguje", kazao je Ćulibrk.
Upitan da li se agoniji s NIS-om bliži kraj, Ćulibrk odgovara - ne.
"Mi smo čuli i od ministarke Handanović da će kroz JANAF stići oko 85.000 tona sirove nafte, da u međuvremenu u Srbiji proizvedeno oko 120.000 tona i da je moguće možda do 23. januara, dokada NIS ima licencu za operativni rad, uvesti još jedno 35.000 tona.
Ali sve zajedno to je tek nešto više od 200.000 tona.
Kapacitet rafinerije u Pančevu je 4.800.000 tona godišnje.
Ovih 200.000 tona je dovoljno za 15 dana rada.
To nije rešenje na dugi rok.
Ovo je samo krpljenje, da se na neki način još i dalje odloži eventualni problemi u snabdevanju, dok još postoje državne zalihe koje se troše", smatra on.
Srbija nema kapacitet da uveze više od polovine potreba za domaće tržište iz uvoza, ako Rafinerija ne bude kontinuirano radila, rekao je.
"Ovo je sad samo smanjivanje problema , ali nije rešenje svakako", zaključio je on.
