24.03.2020

Još jedna prilika za dobrotu

Sve češća iskušenja novog doba: od izazova klimatskih promena, do virusa koji periodično zaprete čovečanstvu, stavljaju na probu ljudsku prirodu, ali i životnu kulturu koju smo gradili od nastanka čovečanstva.

Da li je prirodno stanje definisano postulatom Homo homini lupus, da li je čovek čoveku – nečovek, ili su u pitanju izuzeci?

Ili je razvoj empatije doprineo evoluciji čoveka na ključan način kao konkurencija? I kako to da se i dalje čuvaju rezervoari nečoveštva da potope dobrotu, empatiju u ključnim trenucima?

Kada je reč o prostoru na kojem živimo u svakom od ključnih trenutaka novije istorije pobedila je nečovečnost.

I danas posle toliko godina od ratova, slave se nekažnjivo ratni zločinci, a “pravednici” koji su štitili pripadnike drugih naroda od svog, i dalje su pod matricom izdajnika, slabića, “lošeg nacionalnog DNK”.

Ne treba da nas čudi što na izazove često ne delujemo dobrotom, solidarnošću, već neodgovornošću, samoživljem, egoizmom ne vodeći računa o drugom, onom pored sebe.

Opet stradaju najslabiji, nezaštićeni bilo kada je reč o životnoj dobi, socijalnom statusu, polu… Naš odnos prema najslabijima u ovakvim vremenima su jedino merilo naše evolucije.

Sve što činimo ili izražava dobrotu ili nas odvlači od nje.

Šta je to u kulturi Kine što je pomoglo da se stvore uslovi da se savlada izazov najnovijeg virusa: da li je to oblik autoritarnog društva, nasleđe diktature, ili je tome pomogla kultura stvarana vekovima … teško je zaključiti.

Konfučije dobrotu definiše kao sposobnost da se dobro reaguje na druge, razvoj senzibilnosti koja vam omogućava da se ponašate na način koji je dobar za one oko vas i da izvlačite njihove dobre strane.

Veoma često se zadesimo u situaciji da kada neka osoba uđe u prostoriju to snažno deluje na raspoloženje. Ako je namrgođena, neprijatna to kaskadno deluje i na vas i na druge.

A kada pokažete ljubaznost, učinite pozitivne gestove, pohvalite nečje ponašanje ili dostignuće, imamo sličnu reakciju ali u suprotnom smeru, zatalasamo u pravcu pozitivne atmosfere, nadvladavaju osećaji pristojnosti i dobrote.

Sada više nego ikada je neophodno osnaživanje ponašanja koje nas vezuje kroz činove solidarnosti i empatije, koju neko definiše i kao sposobnost da uđemo u kožu (cipele) drugog i sagledamo svet iz njegove vizure i delujemo kako bi pronašli razumevanje, kako bi pomogli. I odmah dobijamo i reakciju koja nije samo zahvalnost drugog, već i osećaj ličnog zadovoljstva.

Samo jedan telefonski poziv, ćaskanje sa nekom komšinicom koja je u strogoj izolaciji, saznanje da nije sama, da postoji neko ko je tu najbliže na koga se može osloniti, izaziva povratne reakcije zadovoljstva i zahvalnosti, često veće nego kada donirate veće količine novca za neku opštu potrebu.

Ne propustite priliku da iskoristite svaki trenutak da učinite ono što vama izgleda malo a nekome je to često sve.

Ovo je prilika i da se na generalnom planu menjaju parametri u odnosima.

Država (sve institucije i pojedinci) ne samo da svoje aktivnosti treba da podređuje potrebama građana, u prvom redu najranjivijih i najugroženijih, već mora da podstiče i stvara uslove za stvaranje društva solidarnosti i empatije.

Da bi dobrota nadvladavala mora se graditi kultura solidarnosti u društvu u svim pravcima.

Zbog toga je važno otklanjati sve prepreke u regulativi koje smanjuju obim humanitarnog, filantropskog i dobročiniteljskog rada.

Sve mere koje ograničavaju masovno volontirenje moraju biti izmenjene regulativama koje upravo čine volontiranje poželjnim i vrlo lako regulisanim.

Kada je reč o poreskim opterećenjima donacija, veoma je važno da se regulišu tako da ne predstavljaju dodatno opterećenje za dobročinitelje.

Ako je neko spreman sada da donira hiljade testova za virus covid-19, ili respiratore, dezinfekciona sredstva, i sve drugo što je neophodno, što sama država ne može da reguliše, važno je da se na pun iznos cene uređaja ne plaća još i porez, pdv… ili da se formira kompenzacioni fond kroz koji će se na kraju godine obračunavati pdv plaćen u humanitarnim aktivnostima i vraćati, kako bi se ta sredstva uložila u širenje dobročinstva, nove aktivnosti za nove izazove.

Mora se napraviti taj logički lanac koji će sam po sebi predstavljati pravi podsticaj za stvaranje kulture dobročinstva.

Samo kroz međusobno građenje solidarnosti, poverenja, empatije kroz stvaranje uslova da to bude trajna društvena karakteristika, moći ćemo da kažemo da smo na pravoj strani razvoja čovečanstva i da smo stvorili preliminarne uslove za preživljavanje i građenje društva koja ima maksimalno stvoren prirodni mehanizam za borbu protiv izazova bilo zbog klimatskih promena, elementarnih nepogoda ili bolesti.

PS. Srpski filantropski forum sa Fondom B92 svakodnevno kooridinira donatore, potrebe institucija zdravstva i drugih važnih institucija sa mogućim proizvođačima i dobavljačima opreme i sredstava koji su urgentno važni.

Članice Srpskog filantropskog foruma pokazuju visok stepen društvene odgovornosti, izgrađene filantropske kulture i prema svojim zaposlenima i prema zajednici i doniranjem svojih proizvoda, kapaciteta i dobara, finansijskih sredstava ili direktnom akcijom daju nemerljiv doprinos prevenciji i borbi protiv virusa. 

Kontakt adrese su [email protected] i [email protected]

 

(Autor je izvršni direktor Srpskog filantropskog foruma i predsednik UO Fonda B92).

Tekst je izvorno objavljen na veb sajtu Hemofarm fondacije.

Foto MC Beograd