Vranje - Lider pokreta "Kreni-Promeni" Savo Manojlović okarakterisao je izjave Aleksandra Vučića kao „parlamentarno licemerje“, ističući da Vučić traži da SNS, kao opozicija, učestvuje u dogovoru o predsedavanju skupštinskim odborima, dok njegova stranka u Beogradu, gde je na vlasti, više od dve godine nije formirala 14 od ukupno 16 radnih tela Skupštine grada.
„Aleksandar Vučić otkrio je prava opozicije tek kada je postao opozicija.
Danas traži poštovanje parlamentarne prakse koju njegova stranka ne primenjuje tamo gde još ima vlast“, izjavio je Manojlović, a prenela ta stranka u saopštenju za medije.
On je podsetio da je Vučić, gostujući 14. novembra na jednoj televiziji sa naionalnom frekvencijom, govorio o parlamentarnoj praksi prema kojoj se vlast i opozicija dogovaraju o raspodeli skupštinskih odbora, uključujući i pitanje ko će kojim odborom predsedavati.
Vučić se tom prilikom pozvao na svoje parlamentarno iskustvo koje datira još od 1993. godine.
„Zašto onda njegova stranka te iste principe ne primenjuje u Skupštini grada Beograda?“, upitao je Manojlović.
Prema njegovim rečima, u sazivu Skupštine grada Beograda izabranom 2024. godine, od ukupno 12 saveta i četiri komisije, formirane su samo Administrativno-mandatna komisija i Komisija za spomenike i nazive ulica i trgova.
„Ostalih 14 radnih tela nije ni formirano, sada već više od dve godine“, naglasio je lider "Kreni-Promeni."
Manojlović je podsetio da je "Kreni-Promeni" na beogradskim izborima osvojio 18 odsto glasova i 21 od ukupno 110 odborničkih mandata, čime je postao najveća opoziciona odbornička grupa i ostvario najbolji pojedinačni opozicioni rezultat od 2008. godine.
„SNS očigledno smatra da glasovi ljudi koji su glasali za Kreni-Promeni i protiv vlasti ne zaslužuju isti tretman koji sada traži za sebe“, ocenio je Manojlović, govoreći o građanima koji su podržali opoziciju u Beogradu.
On je ukazao i na pravnu razliku između zastupljenosti političkih stranaka u radnim telima i dogovora o tome ko će tim telima predsedavati.
„Kao pravnik, ukazujem na jasnu razliku: srazmerna zastupljenost u članstvu radnih tela i dogovor o njihovim predsednicima nisu isto pitanje. Ali tamo gde radna tela nisu ni formirana, opoziciji je onemogućeno i da kroz njih razmatra odluke i kontroliše vlast“, objasnio je Manojlović.
Kako je istakao, posledice takvog postupanja ne trpi samo opozicija, već i građani Beograda, budući da je reč o radnim telima koja se bave ključnim pitanjima funkcionisanja grada, uključujući budžet, saobraćaj, urbanizam, obrazovanje i zdravstvo.
Lider "Kreni-Promeni" zato je javno postavio pitanje Aleksandru Vučiću na osnovu kojih principa zahteva prava za SNS na republičkom nivou, dok ih njegova stranka ne omogućava opoziciji u Beogradu.
„Na osnovu kog principa tražite da vaši predstavnici vode skupštinske odbore na nivou Republike, dok u Beogradu vaša vlast većinu radnih tela nije ni formirala?“, upitao je Manojlović.
On je poručio da demokratski principi ne mogu da zavise od toga da li se određena politička stranka nalazi na vlasti ili u opoziciji.
„Demokratija ne može da bude obavezna tamo gde ste izgubili vlast, a nepotrebna tamo gde je još držite. Prava opozicije pripadaju građanima koje ona predstavlja i nisu privilegija SNS-a“, zaključio je Manojlović, uz poruku Aleksandru Vučiću:
„Ako zaista verujete u ono što danas govorite, počnite od Beograda.“
Optužbe za kršenje ustavnih prava
Manojlović je u ponedeljak ispred Ustavnog suda izjavio da Narodna skupština godinama nije odlučila o dve narodne inicijative koje je potpisalo više od 80.000 građana, dok Ustavni sud gotovo četiri godine nije doneo odluku po ustavnoj žalbi zbog nepostupanja parlamenta. Pokret je danas predao urgenciju Ustavnom sudu, zahtevajući da se konačno odluči o ovom predmetu. On je podsetio da su građani 2019. godine podneli narodnu inicijativu za ograničavanje rijaliti programa i uvođenje obaveznih kulturnih sadržaja i programa za decu, koju je potpisalo više od 42.000 ljudi, dok je 2022. godine predato 38.191 potpis za zabranu istraživanja i iskopavanja litijuma i bora u Srbiji. Ukazao je na izjave bivše predsednice Narodne skupštine Ane Brnabić, koja je govorila o kršenju parlamentarnih prava Srpske napredne stranke.
„Bivša predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić govorila je kako nova skupštinska većina, iako Skupština još nije ni konstituisana, krši parlamentarna prava Srpske napredne stranke. A mi smo ovde da postavimo pitanje šta je sa pravima 80.000 građana koji su podneli dve narodne inicijative, čime je prekršeno njihovo ustavno pravo“, rekao je Manojlović.
Naglasio je da Ustav Republike Srbije predviđa pravo građana da sa najmanje 30.000 potpisa predlože zakon, kao i da Narodna skupština ima obavezu da o takvim predlozima odluči.
„Prema Ustavu Republike Srbije, postoji obaveza Narodne skupštine da odluči o narodnoj inicijativi koju podnese više od 30.000 građana i njihovo pravo je pogaženo postupanjem Ane Brnabić, ali i Vladimira Orlića kao predsednika Narodne skupštine“, izjavio je Manojlović.
On je podsetio da je Kreni-Promeni 23. novembra 2022. godine podneo ustavnu žalbu zbog nepostupanja Narodne skupštine po inicijativi protiv iskopavanja litijuma i bora.
„Naglašavam da Ustavni sud Republike Srbije četiri godine nije odlučio o ustavnoj žalbi kojom smo ukazali na povredu ustavnih prava građana povodom narodne inicijative za iskopavanje bora i litijuma. Ne može predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov da ima veći broj minuta na Informeru i Pinku nego rešenih predmeta u Ustavnom sudu“, poručio je Manojlović.
U urgenciji koja je predata Ustavnom sudu navodi se da je narodna inicijativa za izmenu Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima dostavljena Narodnoj skupštini 18. maja 2022. godine, uz 38.191 potpis građana. Pokret podseća da je, prema zakonu, Narodna skupština bila dužna da o inicijativi odluči na prvom narednom redovnom zasedanju nakon predaje potpisa i isteka propisanog roka od 30 dana. Međutim, kako se navodi u urgenciji, od podnošenja inicijative prošlo je četiri i po godine, tokom kojih je održano više redovnih zasedanja, ali parlament nije doneo odluku. U urgenciji se od Ustavnog suda traži da u najkraćem roku odluči o podnetoj ustavnoj žalbi, uz obrazloženje da ne postoji drugo pravno sredstvo kojim bi se zaštitila povređena prava građana. Manojlović je poručio da od nove skupštinske većine očekuje da odluči o obe narodne inicijative, od Ustavnog suda da donese odluku po ustavnoj žalbi, a od tužilaštva da odluči o krivičnim prijavama koje su pre više od dve godine podnete protiv Ane Brnabić i Vladimira Orlića.
Hadži Nenad Maričić: Sedam godina čekamo da Skupština odluči o ograničavanju rijalitija
Na konferenciji se obratio i odbornik Kreni-Promeni i glumac Hadži Nenad Maričić, jedan od inicijatora kampanje „U ime kulture“, u okviru koje su 2019. godine prikupljeni potpisi za zakonsko ograničavanje rijaliti programa i uvođenje kvalitetnijih sadržaja za decu i mlade na televizijama sa nacionalnom frekvencijom.
Maričić je podsetio da je inicijativa za samo sedam dana prikupila više od 42.000 potpisa građana, ali da se o njoj nikada nije odlučivalo u Narodnoj skupštini.
„Kada me je Savo Manojlović 2019. godine pozvao da probamo da učinimo nemoguće, verovao sam da ćemo uspeti da sakupimo za sedam dana više od 30.000 potpisa. I zaista se desilo nešto što deluje neverovatno. Skupili smo više od 42.000 potpisa građana za ograničenje rijalitija i uvođenje kvalitetnijeg sadržaja na televizijama sa nacionalnom frekvencijom za decu i mlade“, rekao je Maričić.
On je istakao da je od tada prošlo sedam godina, a da nadležne institucije nisu reagovale.
„Sedam godina nakon toga nalazimo se blizu institucija koje nisu reagovale. Skupština sedam godina nije stavila to na dnevni red. Završili su se izbori, ali tek sada počinje prava borba. Vreme je da zasučemo rukave i nadamo se da će novi saziv Skupštine staviti na dnevni red ovu inicijativu i konačno odlučiti o ovoj temi“, poručio je Maričić.
Dodao je da očekuje da će nakon izbora biti stvorena bolja atmosfera u društvu, u kojoj će kultura dijaloga i kvalitetniji medijski sadržaji doprineti zdravijem odrastanju dece i kvalitetnijem životu građana.
Pokret Kreni-Promeni zatražio je da nova Narodna skupština odluči o obe narodne inicijative, a Ustavni sud o žalbi podnetoj još 2022. godine, ističući da poštovanje ustavnih prava građana ne sme da zavisi od toga ko je na vlasti.
