Vranje - Milica, studentkinja iz Niša, kaže da su oni koji su joj ubacili špijunski softver u telefon imali pristup celom njenom životu, a ne samo aktivnostima u studentskom pokretu, kao i da je ovo napad na sve one čije kontakte ima u telefonu, prenosi N1info.rs.
“Dobila sam obaveštenje na telefon sredinom avgusta. Prvo sam mislila da je u pitanju generičko obaveštenje ili neka reklama. Tek kada sam pažljivija pogledala shvatila sam da piše da je pokušan špijunski napad na moj telefon i prosledila sam kolegi koji se u Nišu bavi IT-jem. Stupili smo u kontakt sa kolegama iz Beograda i shvatili smo da nije jedina kojoj je to obaveštenje stiglo", objašnjava Milica.
U slučaju Milice, kako je rečeno, nije još uvek do kraja utvrđeno šta se i kako desilo i da je proces u toku.
Ona dodaje da je ovaj softver otvorio pristup ka svim njenim privatnim razgovorima.
“Tek mi je postalo ozbiljno kad sam došla u Beograd da mi se pregleda telefon. Shvatila sam da su oni tim napadom imali pristup celom mom životu, ne samo studentskim sastancima, već i privatnim rzgovorima… Mikrofonu i kameri. Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava”, istakla je ona.
Kaže da se i "da su došli i do podataka svih ljudi koji podržavaju studente i koji su sa njima u borbi".
“Ovo nije napad samo na studente, već na sve kontakte koje ja imam u telefonu", istakla je.
Student: Režim se plaši mladih ljudi spremnih da se bore za pravdu
Student Filozofskog fakulteta u Nišu Ognjen Rašić izjavio je da je od kompanije Apple takođe dobio obaveštenje da je njegov telefon bio meta pokušaja špijunskog napada.
Kako kaže, među osobama koje su dobile slična upozorenja nalaze se članovi studentskog pokreta i aktivisti koji su bili uključeni u lokalne izbore, zbog čega ocenjuje da se "režim plaši mladih ljudi spremnih da se bore za pravdu“.
"Bili smo involvirani na izborima kao podrška zato da bismo se potrudili da oni prođu u skladu sa zakonom, što je više moguće, sa pravilnostima. To je, vrlo verovatno, smetalo vladajućoj partiji, pa su bili spremni da utroše milione kako bi ubacili špijunske softvere u naše uređaje“, rekao je Rašić.
On poručuje da, uprkos svemu, želi da se o ovim stvarima govori javno.
"Želimo da razgovaramo o ovim stvarima. Zalažemo se za istinu, pravdu i transparentnost. Jeste nas neko prisluškivao, ali nemamo šta da krijemo. Mislim da je ovo jedan od glavnih pokazatelja na šta je vlast spremna, ali je bitna stvar da se režim plaši grupe mladih ljudi koja je spremna da se bori za pravdu“, zaključio je Rašić.
Studentkinja Fakulteta političkih nauka Ela Zeković kazala je da je 14 studenata, članova operativnih timova pokreta, špijunirano naprednim špijunskim softverima i da je sve počelo tako što je kompanija Epl poslala saopštenje korisnicima da su, kako tvrdi, bili meta napada.
Iz Šer fondacije istakli su da se period targetiranja špijunskim softverom poklapa se sa periodom održavanja kampanje za lokalne izbore.
Raniji slučajevi špijuniranja
Amnesti je krajem 2024. prvi put otkrio ranije nepoznati Android špijunski softver koji je nazvao NoviSpy. Prema forenzičkim nalazima, korišćen je protiv novinara i aktivista u Srbiji. Može da izvlači podatke sa telefona i daljinski aktivira mikrofon i kameru. AmnesTI navodi da sa visokim stepenom pouzdanosti NoviSpy može pripisati BIA.
Amnesty je u martu 2025. objavio da je pronašao dokaze da su dva novinara BIRN-a u Srbiji bila meta Pegasus špijunskog softvera u februaru 2025.
U februaru 2025. Amnesti je objavio nalaze o telefonu srpskog studentskog aktiviste. Forenzička analiza pokazala je da je Cellebrite iskorišćen za zaobilaženje zaštite Android telefona i dobijanje root pristupa, a nakon toga je pokušana instalacija nepoznate Android aplikacije, što je bilo u skladu sa ranije dokumentovanim slučajevima NoviSpy-ja. Kompanija je u februaru 2025. saopštila da je obustavila korišćenje svojih proizvoda kod „relevantnih korisnika“ u Srbiji nakon Amnestyjevog izveštaja.
Ovi slučajevi se nalaze pred Tužilaštvom za visokotehnološki kriminal već dve godine.
Studentkinja: Špijunskim softverom targetirano 14 članova operativnih timova pokreta
Studentkinja Fakulteta političkih nauka Ela Zeković kazala je da je 14 studenata, članova operativnih timova pokreta, špijunirano naprednim špijunskim softverima i da je sve počelo tako što je kompanija Epl poslala saopštenje korisnicima da su, kako tvrdi, bili meta napada.
"Naše kolege su špijunirane nedozvoljenim softverom. Oni nisu tek tako praćeni na protestu… Njihovi telefoni napadnuti su softverom koji se prodaje samo državama. Sredinom avgusta kompanija Epl je grupi korisnika Ajfton telefona poslala upozorenje da su bili meta napada špijunskim softverom. Ti ljudi su se javili šer fondaciji. Danas znamo da je targetirano 14 učesnika pokreta. To su studenti, aktivisti, IT blokada i narodni poslanik i opoziconi odbornik", kazala je studentkinja na konferenciji za medije.
Kaže da su ove navode potvrdile i svetske tehnološke laboratorije.
"Na telefonu jedne koleginice pronađen je Pegazus. Ubačen daljinski bez jednog klika i znanja korisnika. Ovo su potvrdile svetske laboratorije. Citizen Lab Univerzieta u Torontu, Amnesti Internešenel. Targetirane su kolege koji su članovi operativnih timova", dodala je ona.
Kazala je i da sistem Pegazus da sam uključuje mikrofon i kameru i da je njegova upotreba krivično delo, kao i da je takvo nešto urađeno na "deset lokalnih izbora i da samo može da se zamisli šta može da uradi za izbore koji su pred nama”.
Raniji slučajevi špijuniranja
Amnesti je krajem 2024. prvi put otkrio ranije nepoznati Android špijunski softver koji je nazvao NoviSpy. Prema forenzičkim nalazima, korišćen je protiv novinara i aktivista u Srbiji. Može da izvlači podatke sa telefona i daljinski aktivira mikrofon i kameru. AmnesTI navodi da sa visokim stepenom pouzdanosti NoviSpy može pripisati BIA.
Amnesty je u martu 2025. objavio da je pronašao dokaze da su dva novinara BIRN-a u Srbiji bila meta Pegasus špijunskog softvera u februaru 2025.
U februaru 2025. Amnesti je objavio nalaze o telefonu srpskog studentskog aktiviste. Forenzička analiza pokazala je da je Cellebrite iskorišćen za zaobilaženje zaštite Android telefona i dobijanje root pristupa, a nakon toga je pokušana instalacija nepoznate Android aplikacije, što je bilo u skladu sa ranije dokumentovanim slučajevima NoviSpy-ja. Kompanija je u februaru 2025. saopštila da je obustavila korišćenje svojih proizvoda kod „relevantnih korisnika“ u Srbiji nakon Amnestyjevog izveštaja.
Ovi slučajevi se nalaze pred Tužilaštvom za visokotehnološki kriminal već dve godine.
