Vranje - Eventualno smanjenje ili zamrzavanje evropskih fondova moglo izazvati ozbiljne posledice po privredni rast, investicije i životni standard građana Srbije, saopšteno je u nedelju iz Akademskog plenuma.
"Srbija je ekonomski snažno vezana za Evropsku uniju, koja učestvuje sa više od 60 odsto u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni i predstavlja ubedljivo najveći izvor stranih investicija i razvojnog kapitala.
U uslovima već postojećih energetskih šokova i globalne nestabilnosti, dodatno zaoštravanje ekonomskih odnosa sa Evropskom unijom moglo bi Srbiju uvesti u period usporenog rasta i novog talasa inflacije.
Nadležne ekonomske institucije već upozoravaju da bi u narednom periodu moglo doći do usporavanja ekonomskog rasta, rasta cena i probijanja monetarnih targeta inflacije", navodi se u pisa nom saopštenju.
To u praksi znači da bi tokom 2026. godine građani mogli da se suoče sa znatno skupljim životom, dodaje se u tekstu, dok bi mogućnosti za novo zapošljavanje "postajale sve manje".
"Čak i u slučaju rasta plata ili nominalnog rasta BDP-a, realna kupovna moć stanovništva nastavila bi da pada, jer bi cene rasle brže od prihoda.
Manji priliv evropskog kapitala značio bi manje investicija, usporavanje infrastrukturnih projekata, pad privredne aktivnosti i dodatni rast ekonomske neizvesnosti.
Istovremeno, svaki ozbiljniji poremećaj odnosa sa Evropskom unijom povećao bi rizik zemlje, poskupeo zaduživanje i dodatno oslabio poverenje investitora.
Zbog toga pitanje evropskih fondova više nije samo politička tema, već pitanje ekonomske stabilnosti i budućeg životnog standarda građana Srbije", piše u saopštenju Akademskog plenuma koje je potpisao Jovica Pejčić sa Ekonomskog fakulteta u Subotici.
