Vranje - Kampanje diskreditacije u domaćim medijima karakterišu identični ili gotovo identični sadržaji, prepuni dezinformacija i manipulativnih navoda koji se u kratkom roku pojavljuju na više portala i po pravilu su usmereni na pojedince koji kritikuju vlast, navodi se u Izveštaju o monitoringu poštovanja Kodeksa novinare Srbije u štampanim medijima u drugoj polovini prošle godine.
Prema nalazima izveštaja, takvi sadržaji postali su "gotovo svakodnevica" posebno od početka protesta zbog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu kada je 1. novembra 2024. godine poginulo 16 a teško povređena jedna osoba, prenelo je Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).
"Ponovo je primetna pojava istovremenog objavljivanja tekstova potpuno istog sadržaja u više medija, što ukazuje na uticaj na uređivačku politiku iz jednog eksternog centra", navodi se u tom izveštaju.
Autor izveštaja i bivši član Komisije za žalbe Saveta za štampu Bojan Cvejić rekao je za NUNS da je za takve tekstove karakteristično što uglavnom nemaju sagovornike, izvore, nisu potpisani i ne mogu se svrstati ni u jednu novinarsku formu koje se izučavaju u teoriji novinarstva.
"Reč je o svojevrsnim pamfletima u kojima se činjenice izvrću i stavljaju u negativni kontekst ili se navode komentari i nagađanja, što je sve u suprotnosti s Kodeksom novinara Srbije, ali i svim drugim civilizacijskim standardima.
Ovakvim tekstovima se očigledno širi propaganda, što pozitivna prema aktivnostima vlasti i vladajućim strukturama, ali tako i negativna prema svima koji drugačije misle i iznose svoj kritički stav u javnosti", naveo je Cvejić.
NUNS je preneo i da je zbog sve učestalijih kampanja koje se vode protiv pojedinaca u medijima, u Kodeks novinara Srbije uvrštena nova tačka (tačka 3 Poglavlja 5) koja kaže da su novinari u obavezi da "poštuju princip nenanošenja štete ugledu i dostojanstvu ličnosti i da ne učestvuju u širenju neistina ili kontinuiranom zlonamernom narušavanju reputacije osoba o kojima izveštavaju".
Generalna sekretarka Saveta za štampu Gordana Novaković rekla je za NUNS da je nova tačka uvedena u Kodeks na osnovu iskustva u radu Komisije za žalbe.
"Imali smo slučajeve da se protiv određenih ljudi vode medijske kampanje (objavljivane su serije tekstova praktično uvek istog sadržaja), a da nismo imali odredbu u Kodeksu koja bi to regulisala.
To je moglo da se podvede i pod tada postojeće odredbe, ali smo mislili da to nije bilo dovoljno da se ukaže na namerno narušavanje nečijeg ugleda i reputacije, dakle na tekstove koji nemaju nikakvu informativnu vrednost već im je jedini cilj da nekome nanesu štetu", navela je Novaković.
Dodala je da je tokom prošle godine Komisija za žalbe registrovala 59 slučajeva, od ukupno 110 prekršaja, u kojima je povređena tačka 3 Poglavlja 5 Kodeksa.
"U više od 50 odsto slučajeva je prekršena upravo ta tačka.
U najvećem broju žalbi koje su se odnosile, direktno ili posredno, na studentske i građanske proteste koji su trajali gotovo cele 2025. godine, ukazuje se i na to namerno širenje neistina radi nanošenja štete dostojanstvu i ugledu.
To nisu uvek kampanje, nekada su u pitanju jedan ili dva teksta, ali je način izveštavanja isti", navela je generalna sekretarka Saveta za štampu.
