Vranje/Beograd - Sudija Ustavnog suda dr Vladan Petrov u četvrtak je, na 2. sednici Ustavnog suda, jednoglasno izabran za predsednika Suda i stupio je na tu funkciju, saopšteno je.
Sudiju Petrova za funkciju predsednika Ustavnog suda predložilo je deset sudija uz obrazloženje da je, pored ostalog, kao sudija Ustavnog suda u toku dosadašnjeg trajanja mandata navodno "iskazao visoku stručnost prilikom izrade odluka u predmetima u kojima je bio zadužen kao sudija izvestilac, i to kako u oblasti ustavnih žalbi, tako i u oblasti normativne kontrole", navodi se u saopštenju.
"Pored toga, svojim konstruktivnim predlozima i sugestijama na sednicama Ustavnog suda, Velikih i Malih veća dao je važan doprinos donošenju kvalitetnih odluka i u predmetima u kojima nije bio sudija izvestilac.
U predlogu je navedeno i da je za kontinuitet rada Ustavnog suda značajna i činjenica da je sudija Petrov izabran za sudiju Ustavnog suda 2019. godine, što ga čini važnom sponom između dosadašnjeg i novog sastava Ustavnog suda, te da će sudija Petrov, kao predsednik Suda, svojim znanjem, iskustvom, ličnim integritetom i organizacionim sposobnostima odgovorno i sa uspehom obavljati funkciju predsednika Ustavnog suda", navode.
U tekstu je objavljena biografija.
"Dr Vladan Petrov je rođen 4. jula 1975. u Smederevu. Za redovnog profesora na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu izabran je 2016. godine. Član je Venecijanske komisije Saveta Evrope od 2021. godine. Urednik je časopisa „Arhiv za pravne i društvene nauke“ i član Naučnog društva Srbije. Pisac je tri udžbenika ustavnog prava, dva koautorska i jednog samostalnog, kao i nekoliko knjiga iz oblasti ustavnog prava. Bio je prodekan za nastavu Pravnog fakulteta u Beogradu u dva mandata i vršilac dužnosti dekana. Bio je član radne grupe za izradu nacrta Akta o promeni Ustava 2021. godine. Nosilac je dva visoka državna odlikovanja – Karađorđeve zvezde prvog stepena i Oficirskog krsta mađarskog Ordena za zasluge. Otac je Bogdana i Dimitre", navodi se.
Za sudiju Ustavnog suda imenovala ga je Opšta sednica Vrhovnog kasacionog suda.
Na dužnost sudije stupio je 9. maja 2019. godine, polaganjem zakletve pred predsednikom Narodne skupštine.
Podrška zakonu i pravdi ili Vučiću
U martu 2017. godine Petrov je potpisao „Proglas za bolju Srbiju“, kao znak podrške predsedničkom kandidatu Aleksandru Vučiću.
„Oko 650 intelektualaca, umetnika, sportista i javnih ličnosti potpisalo je Proglas podrške predsedničkom kandidatu Aleksandru Vučiću, navodeći da svojim imenom, znanjem i rezultatima stoje uz njegovu kandidaturu, ‘spremni da se sa njim bore za bolju Srbiju’. U Proglasu ‘Za bolju Srbiju’, potpisnici, među kojima je više od 500 akademika i profesora univerziteta, navode da žele da Srbija nastavi da napreduje i da se menja, i da je Srbiji potreban predsednik, poštovan i cenjen u svetu, garant pristojne i uređene zemlje, kakav je, ističu, Aleksandar Vučić.“ (Tanjug, 25. 3. 2017. godine)
Naveo je razloge zbog kojih je odlučio da pruži podršku Vučiću.
„Političko iskustvo Vučića, poznavanje mehanizama vlasti, lične karakteristike i nesporna harizma, upornost, rad… pružaju garanciju da ćemo dobiti, ako ga narod izabere, predsednika po meri Ustava. Meni se čini da ga do sada nismo imali’, objašnjava Petrov. Prema njegovom mišljenju, predsednik Republike treba da bude svestan najjačeg legitimiteta koji ima kao institucija. ‘Da bude svestan da je na to mesto došao najviše zbog svojih ličnih karakteristika i da vrši svoja ovlašćenja u punom kapacitetu’, kaže Petrov. Smatra da je opozicija na političkoj sceni Srbije slaba i da će, dok god je tako, postojati ‘izrazita prevlast jedne struje odnosno dominacija jednog čoveka’. Komentarišući proglas u kojem studenti poručuju da se ‘stide svojih profesora’ koji su zvanično podržali Aleksandra Vučića, Petrov kaže da studenti imaju pravo na mišljenje. ‘Ali na Pravnom fakultetu biste teško našli studenta koji će reći za profesora Petrova da ga se stidi’, tvrdi on.“ (N1, 30. 3. 2017. godine)
I godinu kasnije, u februaru 2018, pred beogradske izbore, podržao je listu „Aleksandar Vučić – Zato što volimo Beograd“.
Krajem oktobra 2024. govorio je o protestima protiv iskopavanja litijuma u Srbiji, navodeći da „ne bi želeo da nikom upućuje preterano jake kritike“, ali da „državni ograni moraju da rade svoj posao“.
„Ustav ne kaže sve precizno, ali predviđa slobodu koja se naziva slobodom okupljanja i još – mirnog okupljanja građana. Dakle, odmah krećem sa tim akcentom mirno okupljanje. Naravno, kao i većinu tih političkih prava koje Ustav predviđa, predviđa i određena ograničenja, da ne smete da ugrožavate prava drugih građana’, rekao je Petrov za TV Prva. On je upitao i ‘ko sve to finansira, da neko može redovno da protestuje, ko su ti ljudi koji imaju vremena da se neprestano bave protestima’, kao i da se protestima ‘o svemu i svačemu kad god želite, stvara neredovno stanje koje traje’. ‘Ima naravno u državi ljudi, poput predsednika Republike koji se očigledno, hvala bogu, ne obaziru na to da li je stanje redovno ili vanredno, oni rade svoj posao. Ali imamo, nažalost, i one koji pretenduju na vlast, a koji očigledno misle da je jedini način da se na vlast dođe neredovnim putem, a onda verovatno i da vlast ostvaruju na isti način’, rekao je Petrov, dodajući da on ‘ne daje političke izjave (jer je sudija Ustavnog suda), kao što neke kolege iz sudstva to čine, ne sme da staje na jednu ili drugu stranu, ali kao običan građanin i kao profesor Ustavnog prava Pravnog fakulteta može da edukuje ljude da svoja prava moraju da ostvaruju na pravom propisani način’.“ (Beta, Prva TV, 19. 10. 2024. godine)
U januaru 2025, nakon što je u Jagodini održan skup povodom osnivanja Pokreta za narod i državu, Petrov je ocenio da će Pokret „već u narednim mesecima krenuti da ispunjava prvobitnu svrhu, posebno ako se u narednim nedeljama iskaže veća spremnost za proaktivnim delovanjem i dijalogom“.
„Ovaj pokret će zaživeti u onoj meri u kojoj se poruke i pozivi za dijalog dalje oživotvoruju’, rekao je Petrov za Tanjug i naglasio da je bilo dobro što smo na skupu u Jagodini videli i čuli dobre poruke međunarodno priznatog endokrinologa i profesora na Medicinskom fakultetu Đura Macuta, predsednice Nacionalne organizacije za retke bolesti Srbije Olivere Jovović i studenta treće godine medicine Miloša Pavlovića, koji ima prosek 10.00. (…) Na pitanje vezano za poruku predsednika upućenu studentima da javno kažu šta još nije ispunjeno, on je naveo da je razumeo da su studenti opet dobili jedan širok poziv. ‘Rekao bih ono što svakodnevnom nivou govorim – da je važno da se univerzitet, kao jedan od stubova društva i države, na neki način i on sabere – da sabere sve studente i uđe u fazu razgovora. Mislim da tu i nadležni u Ministarstvu prosvete, pre svega oni koji su profesori, mogu da daju svoj doprinos’, rekao je Petrov, navodeći da kao ustavni pravnik mora da kaže da možda predsednik Republike nije u najstrožem smislu nadležan za te zahteve, ali da po Ustavu izražava državno jedinstvo.“ (Blic, 24. 1. 2025. godine)
Izvor: Istinomer
