Ravno 400.000 dinara, para građana Vranja, odobreno je za realizaciju projekta Povezani svet medijske pismenosti Portala Koštana koji se ove godine prvi put pojavio na lokalnom medijskom konkursu u Vranju. Ko su ti ljudi iz Beograda koji su registrovali portal u Vranju, koliko medija imaju, šta planiraju projektom, čime se bavi Portal Koštana i o čemu izveštava, kako će potrošiti pare građana Vranja, čitajte u nastavku.
Piše: Dejan Dimić
Izvesna Milena Božić (koja na papiru ili možda i stvarno uređuje Portal Koštana) probila se na medijsku scenu sa svojim projektima krajem prošle, ali i ove godine na (za sada) tri medijskih konkursa u Srbiji - dva kod resornog ministarstva i ovih dana na konkursu za sufinansiranje medija u Vranju.
Niko odavde kog je redakcija Vranje news-a pitala nikad čuo, nikad video, nikad bilo šta o tom portalu i sa tog portala pročitao, niko nikog sa tog portala ne poznaje, nikad nisu viđeni da nešto rade na terenu u Vranju, nikad da izveštavaju sa nekog događaja u interesu građana Vranja.
Ipak, ako bismo pitali medijsku komisiju, verovatno je da vlasnica Milena imala “lepo napisan i dobro obazložen projekat”, pa je projektu tog medija odobreno 400.000 dinara ili 3.412 evra para koje Vranjanci uplaćuju u budžet ne bi li podigli kvalitet vlastitog života na lokalu.
Prvi put se, dakle, u Vranju pojavljuje taj medij pod zvaničnim nazivom Portal Koštana (valjda je dato to ime kao aluzija na Vranje). Ok, zvaćemo ga onda od milja Koštan.
Njihov lepi projekat zove se Povezani svet medijske pismenosti (što se mene tiče mogao je da se zove i nepovezani svet, svejedeno je), a Gradsko veće, iako za Koštan nikad nije čulo (ali kolingovao neko, to su naši ljudi i slične priče…), odlučilo je da im aminuje za realizaciju tih 3.412 evra (Biće i više naredne godine, ne brigajte, svaki početak je težak).
Šta kažu iz Koštan za svoje projektno čedo, a navodi se u rešenju Gradskog veća o odobravanju sredstava za realizaciju projekta tom portalu?
“Medijska pismenost kao deo obrazovnog sistema. Koliko je medijska pismenost neophodna od samog početka školovanja i njena dostupnost u obrazovanju. U okviru projekta Povezani svet medijske pismenosti bavićemo se temom medijske pismenosti kroz osnovno i srednje obrazovanje, kakve su potrebe i mogućnosti da medijska pismenost postane mnogo više prisutna u obrazovanju” (alo, komisijo, prijatelji, braćo, drugovi, ovo li vi ozbiljno?). Ni manje ni više nego 80 bodova od mogućih 100). Auuu…
Kaže Koštan “kroz 15 tekstova (znači delimo i stižemo do cifre od 227 ojra po tekstu (malo li je, s ushićenjem čekamo tekstove) na portalu Koštana, pa kaže, “napisanih u vidu društvene hronike - bavićemo se realnim stanjem na terenu” (ko, gde, kad, na kom terenu, širok pojam?), i dodaju “glavni akteri tekstova biće učenici osnovnih i srednjih škola, nastavnici , psiholozi, prosvetni radnici sa teritorije Vranja (da nam javite svi vi pomenuti ako ikad vidite Koštan i njihove trudbenike) koji svoje vreme u nastavi ili van nje posvećuju medijskoj pismenosti kroz razne aktivnosti” (komendija ljudi moji, ko ovde posvećuje vreme medijskoj pismenosti, ne terajte seir s Vranjanci, p.a).
Dobro, aj nekako dalje...
Šta ono beše. Aha, prvi put dobija pare, pa dobro prvi put jer je medij registrovan u Registru medija APR-a 18. marta 2024). Dakle, realno je prvi put od ove godine moga da učestvuje na konkursu u Vranju. Čije je gore Milena list, i to se zna, ali pol’čka.
Ako krenemo najprostijim analitičko-istraživačko-pretraživačkim tehnikama, mogu se povezati neka lica sa nekim prostorima, neka lica sa nekim projektima, neka lica sa nekim drugim licima itd, itd. Pa da bude makar malo jasnije.
Portal Koštana registrovan je u Registru medija APR-a u formi samostalna elektronska izdanja uređivački oblikovane internet stranice. Piše tamo da je glavni urednik Milena Božić, rođena 1988. godine. Kao izdavač medija navodi se Portal Koštana d.o.o. Vranje, dakle društvo sa ograničenom odgovornošću. Koštan nije tikva bez korena, barem prema podacima iz Registra medija, pa su uspeli da već u prvoj godini, mimo medijskih konkursa, dobiju 250.000 dinara od Ministarstva informisanja i telekomunikacija. I to u konkurs-staju, odnosno van konkursne sezone. Bravo, bravo... Naime, Koštan se obratio tom ministarstvu 10. decembra 2024. godine tzv. prijavom za pojedinačno davanje, a ministarstvo promptno izašlo u susret sa 250 tisoč, što je potpisao sada već bivši ministar Dejan Ristić (aplikant tražio 450.000 dinara) za realizaciju projekta nadnaravnog naziva Borisav Stanković - pripovedač, romansijer i dramatičar.
Koštan je u zahtevu navela da je svrha projekta “negovanje kulture sećanja na stvaralaštvo Borisava Stankovića”.
“Sadržaj će biti realizovan na Portalu Koštana i podrazumeva objavljivanje pet tematskih novinskih tekstova”, piše u rešenju ministarstva. Ali, od decembra tih tekstova nema, evo prođe pola godin’ dana. A, željno ih iščekujemo da pročitamo… Pogledom na sajt Koštana.rs, u meniju Projekti samo bela pozadina - nema nadnaslova, naslova, podnaslova, nema ni slova, stranica zvrji prazna. Možda će tek, a? I posle projekta - projekat. Je l podnet izveštaj? (šaljemo ministarstvu upit od ponedeljka).
Ok. Konkurisalo se, pored Vranja, opet u ministarstvu i ove godine i dobile su se pare opet. Reč je o konkursu za sufinansiranje projekata na jezicima nacionalnih manjina. Koštan je za projekat Albanci u Srbiji - između tradicije i savremenog društva nedavno odobreno 500.000 dinara ili 4.266 evra. Detalje o projektu ako vam se čita možete pogledati ako kliknete OVDE (projekat je pod rednim brojem 74 na 66. stranici rešenja).
Šta još otkrivaju fioke Registra medija APR-a. Pa, na primer, ima tamo jedna izjava od 11. marta 2024. godine, data na osnovu člana 39. Zakona o javnom informisanju i medijima, koju je kao odgovorno lice izdavača medija ispred SS Turističke televizije 1961 dala direktorka Živodarka Vitasović.
“Ovim putem pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavijujem da je SS Turistička televizija 1961 doo Beograd (Ulica Veljka Vlahovića 29s Beograd, Voždovac, MB 21875457) osnivač i jedini član (to znači vlasnik, p.a) medija Portal Koštana”, potpisala je pomenuta direktorka ovu izjavu. Nije lako dokučiti, ali otprilike osnivač Portala Koštana doo je ta SS Turistička televizija iz Beograda, a društvo sa ograničenom odgovornošću Portal Koštana doo je izdavač Portala Koštana (osnovanog sa kapitalom od 2.000 dinara, izvor APR). Osnivač je registrovan u Beogradu, a izdavač u Vranju i portal u Vranju. Ok. Piše da je portal registrovan na adresi u Ulici Dimitrija Jovčića (nekadašnja Lenjinova) br. 21 u Vranju. Koga ne mrzi može da se prošeta, u pitanju je stambena zgrada u naselju Češalj. U podacima u APR-u nema ono br. 21 pa “kroz”, tj nema broja stana. Dobro, možda je portal u vešeraju ili u podrumu... To su već detalji.
A poštu, kako su naznačili u APR-u, da im šalju u Sremsku Mitrovicu (mesto Laćarak, Ulica Sremska 21 (a u Vranju Dimitrija Jovčića 21). Lepo, lepo...
U onoj izjavi Živodarka još potvrđuje da je osnivač izdavača medija Slavko Stijaković (piše i adresa, JMBG), sa 100 odsto udela u vlasništvu.
“U skladu sa gore navedenim, ne postoje druga pravna i fizička lica koja neposredno ili posredno imaju vise od 5 odsto udela u osnivačkom kapitalu izdavača”. Ok, znači vlasnik izdavača Portal Koštana doo je Slavko Stijaković, a glavna urednica portala Milena Božić. Dobro. Što ne kažete odmah...
U registracionim podacima Portala Koštana d.o.o. na APR-u ima još jedna izjava, kojom se potvrđuje da je pomenuti Stijaković (vlasnik televizije koja je vlasnik na Koštan) i vlasnik 100 odsto udela u toj SS Turističkoj televiziji, sa sedištem na beogradskoj opštini Voždovac.
Iz daljeg teksta saznajemo da je izdavač Portal Koštana doo zapravo deo jednog konglomerata medija u vlasništvu SS Turističke televizije (100 odsto udela ove TV kuće u svakom od medija koje ćemo pomenuti).
To su, osim Koštan, još i Banatski let 1928 doo Vršac (glavna urednica Tatjana Međedović), potom Cvet na Tisi doo Zrenjanin (glavna urednica Mina Đurić), pa Talasi Dunava 588 doo Sombor (glavni urednik Zlatko Markovinović), medij Vojvoda 1914 doo Valjevo (glavna urednica već pominjana Živodarka Vitasović), medija Peto tri 1941 doo Kragujevac (Mina Đurić je urednica, isto kao u Somboru, kako stižu?), portala Skadarlija doo Beograd (glavna urednica Milica Mihajlović), Portala Ramonda 1874 doo u Nišu (glavna urednica opet Milica Mihajlović), medija Hej salaši 1848 doo Bačka Topola (sad opet urednica Tatjana Međedović, ona iz Vršca), portala Vidik sa Cera doo Loznica (urednica isto Tatjana Međedović, posla preko glave) i medija Tvrđava 1780 doo Novi Sad ), i tu je Živodarka Vitasović glavna urednica.
Kako svi pomenuti prolaze na medijskim konursima (ne sumnjajte da je dobro, pogledajte i sami), ali to je neka druga priča i nije mnogo zanimljiva za poreske obveznike Vranja.
Na kraju, ako malo povežete neka lica sa nekim prostorima, neka lica sa nekim projektima, neka lica sa nekim drugim licima i sa nekim zanimanjima, ako povežete dodirne tačke i podsetite se ko ima najveći uticaj u medijima u Srbiji, samo će vam se sve kasti kako stvari funkcionišu.
Živeli Vranjanci.
I uživajte u Koštan!
Platili ste, pa čitajte kolko vam volja...
Ah, mori, Koštan...
Slobodno pogledajte portal Koštana.rs. Objavio je oko 200 vesti, bolje reći servisnih infomacija iz Vranja otkad postoji, od aprila 2024. godine (za više od godinu dana). Toiliko ozbiljniji portali u Vranju objave za petnaestak dana. Da ne pričamo o ozbiljnosti sadržaja. Počeo je Portal Koštana da informacije iz Vranja objavljuje aprila 2024. Najpre bojažljivo, po par mesečno, na ušku pa na menku što bi rekli Vranjanci, a ove godine jednu do dve dnevno, osim u aprilu kad se približilo odlučivanje komisija po konkursnim prijavama pa su produkciju pojačali na tri servisne informacije dnevno). Reč je uglavnom o recikliranim ili prekopiranim sadržajima sa zvaničnog sajta Grada Vranja, ili sajtova javnih ustanova, preduzeća, ustanova kulture, sportskih klubova itd. Koriste fotografije sa sajtova javnog sektora, nekih institucija ili Pixbaya i sličnih servisa za besplatne fotografije, što znači da vlastitu produkciju fotografija nemaju. Kao ni video materijale. Nemaju nijedan objavljeni izveštaj sa terena, nisu izveštavali ni sa jedne manifestacije ili događaja u Vranju u poslednjih trinaest meseci. Čime su oni zadovoljili javni interes Vranjanca za informacijama, zna možda bolje medijska komisija ili makar neki njeni članovi. Ili neko iz vlasti, stranke... Imaju na portalu neke menije. Recimo u meniju Nauka i umetnost poslednja objavljena vest im je iz oktobra 2024. godine. Tu je i meni Zanimljivosti, gde su pre nedavne vesti o bioskopskom repertoaru u Vranju poslednju servisnu informaciju pre toga imali još početkom godine o obeležavanju Krstovana. Na sajtu nema nijedne ozbiljnije medijske forme, intervjua, reportaža, čak ni proširenih informacija, niti bilo kojih drugih složenijih novinarskih žanrova. U meniju O nama sebe predstavljaju kao portal "posvećen negovanju bogatog kulturnog nasleđa i promovisanju modernih tokova kulturnog života i stvaralaštva u Vranju, odnosno Pčinjskom okrugu".
"Na našem portalu čitaoci mogu pronaći raznovrsne edukativne i zabavne sadržaje, kojima se doprinosi očuvanju tradicionalnih, porodičnih, društvenih i kulturnih vrednosti. Posvećenim istraživanjem, putem članaka i reportaža o znamenitim ličnostima i događajima od značaja za kulturni identitet Pčinjskog okruga, nastojimo da motivišemo naše čitaoce na negovanje kulture sećanja. Naš medijski prostor namenjen je i promovisanju modernih stvaralačkih poduhvata, folklora i informisanju o aktuelnim kulturnim događajima i manifestacijama", navode.
Crno pa čuči. Da ne nastavljamo. Na sajtu, zanimljivo je imaju podmenije Bosilegrad, Trgovište, Vladičin Han, Surdulica, Preševo, Bujanovac. Za svaku od ovih opština za 13 meseci objavili su od tri do pet vesti, osim za Surdulicu (uh, čak 9). Čekamo da vidimo da li su se pojavili na konkursima u ovim opštinama i kako su prošli.
Slavko Stijaković - četvrta generacija medija
Na više medija, pretežno portala u vlasništvu Slavka Stijakovića, nekadašnjeg oficira JNA, haškog svedoka, a sada moćnog vlasnika niza medija koji je kako vidimo i osnivač Portala Koštana, pojavio se početkom 2024. godine intervju s njim u kome je između ostalog rekao: „Kad idete, prema nekom cilju, a okrećete se na lavež svakog psa, vi nikad na cilj nećete stići. Eto, to je i odgovor ovima koji su tako naše medije nazivali nepostojećim, fantomskim, ovakvim onakvim. Sada su fantomski su oni kojima se ne zna gde stanuju, koje sud ne može da pronađe kada treba da dođu na ročište, koji menjaju adrese sedišta svojih firmi, koji na sve načine izbegavaju pravdu“, naveo je.
Govoreći o uslovima rada za zaposlene, kazao je:
„Nije fer da ja o tome govorim. O uslovima rada pitajte zaposlene: na primer Dušanku Novaković koja je najduže sa mnom. Ili pre neki dan devojku koja je došla Milenu Božić. Pa zašto je došla kod nas, a radila je u većem mediju nego što smo mi?“, poručio je.
U tom tekstu piše da je Slavko Stijaković osnivač i suvlasnik medijske grupacije koju osim Televizije Fruška gora čine još i Gradska M televizija iz Sremske Mitrovice, Radio Breg iz Titela, Radio Fruška gora iz Rume i RTV Centar Srem takođe iz Rume.
„To je neka vojvođanska i sremačka priča koju sam ja zahvaljujući mojim saradnicima pokrenuo i uspešno održao. Ne bih nikog da izdvojim, ali najveći broj onih koji su sa mnom krenuli i danas su tu. Medijsku priču zasnivamo pre svega na pozitivi, radimo tu vrstu programa, prepoznatljivi smo po dobrim prilozima, dobrim projektima, dobrom zabavnom programu. Sufinansirani smo od strane Republike Srbije, Autonomne pokrajine Vojvodine i pojedinih lokalnih samouprava. Što se tiče matične Turističke televizije, dodao je, “to je televizija odnosno privredno društvo koje je registrovano u Beogradu i ono je zamišljeno da bude jedan nacionalni brend”, sa ponosom je istakao Stijaković u tom intervjuu.
“Naš projekat Turističke televizije, namenske, za Srbiju smatramo potrebnim. I Ekspo 2027. je prilika da baš naša Turistička televizija bude nosilac promotivnog dela za našu zemlju. Turistička televizije je registrovala ceo niz portala kao četvrte generacije medija koje mi pravimo i razvijamo u Srbiji. Vi danas imate koliko hoćete informativnih portala, međutim mi razvijamo portale sa jednom simbolikom, kao na primer: „Hej salaši“, ili „Ramonda“ ili „Skadarlija“, „Peto tri“ i tako dalje. Ja pozivam te koji su otvorili sajt Agencije za privredne registre pa tamo čitali i izgubili dane da broje koliko mi imamo portala – da ne gube vreme. Imamo ih 18, a registrovaćemo još pet i na celoj teritoriji Srbije imaćemo jedini razvijenu našu mrežu portala koji obuhvataju interesne sfere kao što su istorija, turizam, ekologija, zdrav život, gastronomija. Ljudi koji sada sa mnom rade uložili su ogroman trud, tako da će to, prema mojoj proceni, neminovno biti još jedna medijska grupacija koja će u budućnosti biti uspešna. Što se tiče medija, na dlanu nam je cela Srbija. Imam saradnike svuda i naša mreža se širi“, dodao je.
Isti medij podseća da se prvi put ime Slavka Stijakovića našlo u široj javnosti povodom slučaja Vukovarske trojke ,kada je bio svedok odbrane u Haškom tribunalu. O tome se i danas može mnogo pročitati na internetu.
„Objavljivanje mog imena i vezivanje mog imena za ratna zbivanja u Vukovaru radila je tendenciozno jedna plaćenička grupa novinara na nekoliko portala opet plaćenih da pljuju svakog oficira koji pošteno služi svom narodu. Jedan je pokušao i mene da blati za događaje tokom rata u Vukovaru. Sve se to završilo na Višem sudu. U vezi sa tim događajima mogu reći: Ja ni jedan zločin za vreme mog boravka na ratištu u Vukovaru nisam video. Nisam svedok toga. I ne mogu da kažem da je nešto bilo, kad ja to nisam video“, rekao je Stijaković i sa ponosom istakao da je bio svedok odbrane u Haškom tribunalu u vezi sa Vukovarskom trojkom.
