Vranje - Iz organizacije Transparentnost Srbija (TS) ocenjeno je poraznim to što je Srbija ispunila samo 3 od ukupno 24 preporuke GRECO za suzbijanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, iako je rok za njihovo ispunjavanje istekao pre gotovo tri godine.
"Ne samo da nisu usvojeni zakoni koji bi doprineli ispunjavanju preporuka, već vlast nije sprovela ni mere za koje zakonske izmene nisu bile potrebne, već samo stvarna volja da se suzbije korupcija", navode iz Transparentnosti Srbija.
U značajnom delu, ispunjavanje preporuka koje je Srbija dobila od GRECO 2022. godine zavisi od izmena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o lobiranju, čija je izrada odavno započeta, ali nije dovršena, niti su ti nacrti napisani tako da rešavaju sve uočene probleme.
Ističe se da nisu sprovedene ni mere za koje nikakve izmene zakona nisu bile potrebne - da se objavi ko su sve savetnici premijera i ministara, da Vlada razmatra izveštaje Saveta za borbu protiv korupcije i da Agencija za sprečavanje korupcije redovno kontroliše imovinu i prihode predsednika Republike i članova Vlade.
"Posebno treba istaći da vlast nije ni pokušala da ispuni neke od veoma bitnih i aktuelnih preporuka GRECO, na primer da građani i novinari dobiju pravo žalbe kada Vlada ili predsednik države ne omoguće pristup informacijama od javnog značaja, da se ograniči imunitet članova Vlade kada se sumnja da su izvršili koruptivna krivična dela i da se nadležnost Tužilaštva za organizovani kriminal proširi na sve najviše funkcionere izvršne vlasti", navode.
Iz Transparentnosti Srbija podsećaju da su upozoravali na mogućnost takvog ishoda i dali konkretne predloge kako da se ispune preporuke GRECO, ali su ti predlozi većinom ignorisani ili odbijeni tokom izrade Strategije za borbu protiv korupcije i pojedinih zakona.
Iz Transparentnosti Srbija ukazuju da efekte mera koje su rezultirale pozitivnim ocenama nije moguće u potpunosti utvrditi jer je reč o internim aktima i obukama unutar Ministarstva unutrašnjih poslova.
S druge strane, rizici od korupcije u policiji koji proističu iz političkih postavljenja rukovodilaca, selektivne saradnje sa Tužilaštvom za organizovani kriminal, povezanosti sa licima iz sveta kriminala i nesprovođenja postojećih mehanizama unutrašnje kontrole povećani su, dodaje se u saopštenju.
