U Vranju je u 12 časova u utorak izmeren 31 stepen, duva zapadni vetar brzine 1 metra u sekundi, pokazuju podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Najtopliji gradovi u Srbiji u podne bili su Sombor, Kikinda i Beograd u kojima je izmereno 37 stepeni.
Stepen manje, prema podacima RHMZ, u 12 sati bilo je na Paliću, u Novom Sadu, Zrenjaninu i Banatskom Karlovcu.
U Sremskoj Mitrovici, Valjevu, Kragujevcu, Smederevskoj Palanci, Velikom Gradištu i Ćupriji jeizmereno 35 stepeni.
Prema najavama RHMZ, toplotni talas će se zadržati tokom cele prve dekade avgusta, a najizraženiji će biti u periodu od 5. do 8. avgusta, kada se u većini mesta očekuju maksimalne dnevne temperature oko 40 °C.
U urbanim sredinama prognoziraju se i tropske noći, sa minimalnim temperaturama od 20 do 24 °C, a u Beogradu od 23 do 26 °C.
RHMZ je upozorio građane da izbegavaju izlazak na sunce u periodu od 10 do 17 časova, jer visoke temperature mogu predstavljati rizik po zdravlje.
Savetovali su i redovno unošenje tečnosti i boravak u rashlađenim prostorijama kada god je to moguće.
Šta je toplotni talas: Nije presudna brojka na termometru
Evropu danima zahvata talas vrućina, donoseći sušne i veoma tople vremenske uslove. U Španiji je temperatura premašila 42 stepena, na zapadu Balkana izmerena je temperatura viša od 41 stepen, a pojačanje intenziteta vrućina se tek očekuje. Sve češće najave toplotnih talasa navode nas da se zapitamo da li je i gde nestalo "obično toplo vreme". Da li je svaki porast temperature toplotni talas ili je potrebno da za prognozu i najavu ovakve pojave budu ispunjeni određeni kriterijumi?
Nauka kaže da ne postoji univerzalna definicija toplotnog talasa koja bi važila za sve delove sveta, piše N1info.rs. Najjednostavnije rečeno - toplotni talas je duži period abnormalno visokih temperatura. Ipak, šta se smatra abnormalno visokom temperaturom zavisi od lokacije, klimatskih proseka za posmatranu oblast i doba godine. Ovo znači da ista vrednost temperature vazduha izmerena na dve lokacije može biti sasvim drugačije tumačena. Na primer, temperature od 33 stepena Celzijusa predstavljaju izuzetno odstupanje od uobičajenih vrednosti u severnoj Evropi, dok te temperature mogu biti sasvim normalne u znatno toplijim klimatskim područjima. Čak i unutar jedne zemlje, temperatura koja je ekstremna za jedno područje ne mora biti jednako neuobičajena u drugom. Upravo zato meteorološke službe koriste različite kriterijume za procenu ekstremne toplote, u zavisnosti od namene i karakteristika područja. Oni mogu uzimati u obzir koliko temperatura odstupa od uobičajenih vrednosti, koliko dugo takvi uslovi traju, a u pojedinim sistemima i druge faktore važne za procenu rizika.
Kada je reč o Srbiji, RHMZ kao jedan od kriterijuma za toplotni talas navodi „dnevni maksimum temperature vazduha znatno iznad normalne vrednosti za posmatrani dan u periodu od 1. maja do 30. septembra“. Ovakav kriterijum omogućava da se proceni koliko su temperature neuobičajene za konkretno mesto i doba godine. To znači da toplotni talas ne mora nužno na isti način zahvatiti celu Srbiju. U zavisnosti od lokalnih klimatskih uslova, moguće je da temperature predstavljaju izrazito odstupanje na jugozapadu zemlje, dok na jugoistoku istovremeno ne predstavljaju podjednako izraženu anomaliju. Dakle, kada čujemo da je na snazi toplotni talas, nije dovoljno samo pogledati koliko pokazuje termometar. Važno je koliko je ta temperatura neuobičajena za određeno mesto i doba godine, koliko dugo traje i kakav rizik predstavlja za stanovništvo. Zbog toga se u skladu sa intenzitetom očekivane pojave izdaju različita upozorenja na toplotni talas, među kojima su i žuti, narandžasti i crveni meteoalarm.
