Službena upotreba albanskog jezika: Problemi, ali i napredak

Opština Bujanovac je, u odnosu na prethodne nalaze o propustima u radu, unapredila zaštitu i ostvarivanje službene upotrebe albanskog jezika i pisma.

Unapređenje se ogleda u obezbeđenoj dvojezičnosti izrade službenih akata i javnih natpisa, a iz opštinske uprave je saopšteno da nije bilo problema i nepravilnosti u biračkim spiskovima – istakao je Zoran Pašalić, zašitnik građana na prezentaciji posebnog izveštaja o službenoj upotrebi albanskog jezika i pisma, održanoj u petak u Bujanovcu.

Kako je sa lica mesta javio portal Bujanovačke, Pašalić je, na skupu na Odeljenju subotičkog Ekonomskog fakulteta u Bujanovcu konstatovao i određeni napredak u ostvarivanju službene upotrebe tog jezika i pisma i u opštini Preševo, u kojoj je utvrdio da, table sa nazivima republičkih organa, kao i u Bujanovcu, nisu bile zakonito, dvojezično, izrađene.

Šef Misije OEBS u Srbiji, ambasador Andrea Oricio, podsetio je prisutne da je Misija OEBS podržala izradu posebnog izveštaja zaštitnika građana o službenoj upotrebi jezika i pisma, s obzirom na pravo nacionalnih manjina da se njime služe.

Oricio je rekao da OEBS, takođe podržava i učenje zvaničnog srpskog jezika, što stvara bolje uslove za sporazumevanje i zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina.

Predsednik opštine Bujanovac Šaip Kamberi je izrazio mišljenje da bi bilo dobro da se jedna ovakva analiza uradi i u drugim segmetima.

– U skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva nisu integrisani pripadnici nacionalnih manjina – primetio je Kamberi, ukazavši da je od 2002. godine u opštinama Bujanovac, Preševo i Medevđa uveden albanski kao drugi službeni jezik.

Najviše kršenja ovog prava je u pisanju ličnog imena i prezimena. Prevaskodno zbog toga što u albanskom ima šest slova više nego u srpskom jeziku.

Naravno, ključno pitanje je znanje jezika države. Dugoročno to bi trebalo da se reši sistemski, da se dodatno usavrše nastavnici koji predaju srpski kao nematernji jezik, umesto sadašnjeg angažovanja asistenata – zaključio je Kamberi.

Predsednik Koordinacionog tela Vlade Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa Zoran Stanković je pozdravio inicijativu za izradu Posebnog izveštaja o službenoj upotrebi albanskog jezika i pisma i istakao da je ovaj dokument konktertan i odličan instrument za lokalne samouprave, državne organe i Vladu Republike Srbije.

Zamenik zaštitnika građana za prava nacionalnih manjina Robert Sepi je, predstavljajući nalaze i zaključke iz Posebnog izveštaja, ukazao na evidentnost nedostatka kadrovskih i finansijskih prioriteta.

On je podsetio na očekivanu veliku ulogu Nacionalnog saveta Albanaca (NSA), posebno u izradi kataloga sa albanskim imenima, kao i potrebu angažovanja što većeg broja ljudi, kako bi predupredili određene probleme.

Najnovije vesti