Sećanje na doktor Vuleta: I lekar, i istoričar medicine, i čovek FOTO/VIDEO

Doktor Vule bio je nežan kao nejako dete, a hrabar i odlučan kao antički vojskovođa, rekla je Sunčica Denić, profesorka, književnica i dugogodišnja prijateljca pokojnog vranjskog hirurga Vukašina Antića (1958 - 2020), kome je na trogodišnjicu smrti Društvo onkoloških pacijenata u Vranju u subotu priredilo svojevrstan omaž, želeći da mu se oduži za sve što je učinio za njih i Vranjance.

"Znam Vuleta, jedan je od mojih prvih prijatelja po dolasku u Vranje 1986.

Poznavala sam ga iskrenog, čistog obraza, bez maske, bez težnje da bude neko drugi.

Romantičan u svojim težnjama, idealista kao revolucionar, sa građanskom opcijom, humanista.

Umetnik u preciznoj hirurgiji i osećaju za estetsko, teoretičar i kreator lepog, intelektualac, građanin sveta.

Ništa kod njega nije bilo stihijski, već istraženo, naučeno, urađeno, čisto", kazala je Denić.

Pedijatar Danijela Velinov, koleginica i komšinica pokojnog doktor Vuleta, govorila je o njemu kao vrsnom hirurgu, dobrom čoveku, iskrenom prijatelju, brižnom ocu i suprugu.

"Vukašin je bio moj kolega, komšija, veliki prijatelj moje porodice.

Od njega sam učila prve korake onkologije, imala sam čast da sa njim sarađujem dok sam kao lekar opšte prakse radila u Onkološkom dispanzeru.

Vuletova stručnost, pristup svakom pacijentu, sa posebnom pažnjom na lečenje osnovne bolesti, bili su fascinantni.

Imao je ogromnu dozu profesionalizma, empatije, podrške i optimizma, što je pacijentima dodatno ulivalo snagu da se hrabro upuste u lečenje", rekla je Velinov.

Vidan Bogdanović, Vukašinov nećak (njegova baka i majka doktora Vuleta bile su rođene sestre) podsetio je da je njegov ujak dobio značajne nagrade - još za života Nagradu dr Vladan Đorđević Srpskog lekarskog društva za životno delo, kao i Nagradu 31. januar, koju dodeljuje Grad Vranje za najveća dostignuća u određenoj profesiji.

"Kada govorimo o radu Vukašina Antića, moramo da konstatujemo da je kao istoričar medicine dao izuzetan doprinos.

Naravno, mnogo je lekara koji su radili svoj posao i dali doprinos medicini kao i on, ali koliko je lekara koji su, kao on, pisali naučne radove iz istorije i bili citirani u doktoratima istoričara.

On je, zaista, bio izvrstan hirurg, ali i odličan istoričar.

Kada govorimo o njegovim istorijskim radovima, postoji zajednička crta između lekarskog rada i istorijskih istraživanja.

Kao što je svojim pacijentima hteo da vrati glas života, tako je ljudima o kojima je pisao želeo da vrati glas večnosti.

Pisao je obično o zaboravljenim, nepravedno skrajnutim, o onima kojima je društvo iz ideoloških ili drugih razloga dalo niže spratove istorije.

On se baš trudio da njih oživi i da ih nama predstavi.

Njegova knjiga Bolnica u Vranju postala je referentna literatura i praktično je nemoguće pisati o istoriji Vranja, a ne pomenuti je", rekao je Bogdanović.

Hirurg Igor Stojanović, kolega sa vranjske Hirurgije, naglasio je da posle odlaska doktor Vuleta u toj službi "nema više prepoznatljive vedrine, topline i drugarstva".

"Bio je jedan od retkih među nama koji se, u pravom smislu te reči, može nazvati čovekom i lekarom.

Njegov vedar duh, pronicljiva inteligencija i kolegijalnost, nama mlađima bili su velika podrška, pomoć i uteha, kad nam je to bilo najpotrebnije.

Dok smo učili, grešili i posustajali, on je kao bogorodica bdio nad nama i primao na sebe odgovornost.

Njegova dobrodušnost nikada mu nije dozvolila da mu mlađe kolege budu u senci.

Uvek je bio vedar i nasmejan prema svima na poslu, a naročito prema pacijentima.

Bio je hrabar borac za opšte dobro", kazao je Stojanović.

Govoreći u ime Društva onkoloških pacijenata, Ljiljana Stanković, nekadašnja medicinska sestra i jedna od najbližih saradnica doktora Vukašina Antića, a potom i sama njegova pacijentkinja, evocirala je najpre uspomenu na dan kada je Antić preminuo u Kliničkom centru u Nišu.

"Šok, muk, neverica i suze u momentu kada smo svi očekivali dobre vesti i oporavak nakon operacije koju je doktor imao.

Sad kad Društvo onkoloških pacijenata ponovo radi, društvo koje si ti osnovao pre dvadeset godina, to Društvo danas na trogodišnji pomen drži ovaj omaž tebi u čast.

Ne zaboravljamo te i stalno prenosimo mlađim članovima koliko si nam pomogao i koliku smo privilegiju imali da nas ti lečiš", rekla je Stanković.

Kosta Zdravković: Sećanje koje ne bledi

Kosta Zdravković, načelnik Dnevne onkološke bolnice, koji nije mogao da prisustvuje događaju zbog službene sprečenosti, poslao je pozdravno pismo u kome je apostrofirao da "ni posle tri godine sećanje na doktor Vuleta ne bledi".

"Danasu u Beogradu, sa kolegama iz Srbije, pričamo između ostalog i o doktoru Vuletu i doprinosu koji je dao medicini Vranja, Pčinjskog okruga i Srbije. Nažalost, cimeru moj, još jedan stručni sastanak bez tvog prisustva ali, veruj mi, sa mislima i pričama o tebi. Znam da nas gledaš odozgo i da si ponosan na naš rad", napisao je doktor Zdravković.

Iz Društva onkoloških pacienata u Vranju, koje je organizovalo ovaj omaž Vukašinu Antiću, podsetili su da je bogatu karijeru dr Vuleta obeležila njegova "beskompromisna borba protiv raka dojke".

"U gotovo svakoj članici našeg udruženja on živi, jer je bio vrhunski hirurg i veliki čovek.

Spasio je mnogo života i pomagao svima.

Bio je najbolji, naš doktor Vule", emotivno su saopštili iz vranjskog udruženja.

Vukašin Antić (1958 - 2020)

Vukašin Antić rođen je 19. aprila 1958. godine u Beogradu. Odrastao je u Vranju, a studije hirurgije završio na Medicinskom fakultetu 1991. godine. Bio je jedan od najpoznatijih i najposvećenijih vranjskih lekara. Nakon usavršavanja u Parizu, specijalizovao se za karcinom dojke. Isticao se i poštenjem i nepodmitljivošću. Preživeo je i sam više teških hirurških intervencija. Obeležio je ne samo medicinski, već i društveni život Vranja od osamdesetih godina prošlog veka do danas angažmanom na raznim poljima, posebno u Školi animiranog filma i Književnoj zajednici Borisav Stanković gde je godinama participirao u upravnim odborima. Kada je 2003. godine izdao monografiju "Bolnica u Vranju", koja predstavlja svojevrsni istorijat vranjskog zdravstva, izjavio je da je to njegov "najveći doprinos istoriji medicine", pored onog koji je dao u borbi protiv raka dojke. Učestvovao je i u političkom životu, najpre u ranim devedesetim kao član Demokratske stranke po osnivanju ove političke partije, a potom i kao član Demokratske stranke Srbije. Isticao se opozicionim delovanjem prema mnogim lokalnim vlastima. Pojavljivao se u Vranju kao govornik 2019. godine na protestima "1 od 5 miliona". Dvadesetak godina pre toga govorio je na protestima protiv režima Slobodana Miloševića. Dobitnik je mnogih priznanja. Napisao je knjigu Bolnica u Vranju, veoma važno štivo o istoriji medicine u Vranju. Do smrti je živeo u Vranju. Iza sebe je ostavio suprugu i dva sina.

Najnovije vesti