Parastos žrtvama Oluje služen i u Vranju

Povodom 25 godina od progona srpskog naroda iz Republike Srpske Krajine, episkop vranjski Pahomije sa sveštenstvom Sabornog hrama Svete Trojice u Vranju služio je parastos žrtvama progona srpskog naroda avgusta 1995. godine u vojnoj akciji "Oluja" hrvatskih oružanih snaga kada je sa svojih viševekovnih ognjišta proterano više od 200.000 Srba.

Podsećanja radi, Eparhija vranjska je tog avgusta 1995. godine pomogla u zbrinjavanju više od 5.000 izbeglih i prognanih Srba iz Krajine, a njih oko 300 smestila je u svoje objekte i vodila brigu o njima.

U Manastiru Prohor Pčinjski godinu dana boravilo je više od 50 izbeglih Srba iz Krajine.

Među stradalima u vojnoj operaciji "Oluja" (1.872 pripadnika srpskog naroda) dve trećine bili su civili.

Među njima je bila i Draginja Škarić (rođena 1905) iz sela Vrbnika kod Knina, ubijena na kućnom pragu, inače prabaka vranjskog sveštenika Dejana Škarića koji je sa svojim roditeljima i sestrom podelio iskustvo izbeglištva, odrastanja i školovanja u Srbiji.

Pomen stradalim i prognanim Srbima iz Republike Srpske Krajine održava se u Eparhiji vranjskoj svake godine 5. avgusta na dan početka progona u vojnoj akciji "Oluja".

OLUJA

Operacija Oluja je bila vojna akcija Republike Hrvatske u avgustu 1995. godine. Cilj ove operacije je bio zauzimanje najvećeg dela teritorije Republike Srpske Krajine, nepriznate države formirane na teritoriji novonastale nezavisne Hrvatske, koja je bila aktivna za vreme rata vodeći politiku zasnovanu na težnji Srba u Hrvatskoj da ostanu u Jugoslaviji. Operacija je zvanično trajala 4 dana, završila se padom Republike Srpske Krajine i uspostavljanjem kontrole Republike Hrvatske nad tom teritorijom. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je operaciju „Oluja“ u prvostepenoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču okarakterisao kao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog i prisilnog proterivanja najvećeg dela Srba sa prostora bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj. Međutim, u drugostepenoj presudi su takve tvrdnje odbačene i generali su oslobođeni svih optužbi. Tribunal je utvrdio da su hrvatska vojska i specijalna policija počinile veliki broj zločina nad srpskim stanovništvom, prvenstveno nakon oružanih napada, i da za organizovanje tih zločina ne snose odgovornost državno i vojno rukovodstvo.

Wikipedia

Najnovije vesti