Vranje - Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) nije u ponedeljak, na konstitutivnoj sednici, izabrao predsednika i njegovog zamenika, izjavila je najstarija članica tog tela Dubravka Valić Nedeljković, dodajući da se očekuje dogovor i da bi na novoj sednici, koja će uskoro biti zakazana, oni trebalo da budu izabrani, javlja FoNet a prenosi portal Savremena politika.
Na konstitutivnoj sednici, koja je trajala oko dva sata, podjednak broj glasova za predsednika dobili su Miloš Garić i Mileva Malešić.
Prema rečima Dubravke Valić Nedeljković, koja je predsedavala, osmoro članova novog saziva Saveta REM-a svesno je važnosti i ozbiljnosti situacije, zbog čega očekuje da će predsednik i zamenik predsednika tog tela biti izabrani posle konsultacija.
Ona je ocenila da je sednica protekla u demokratskoj i konstruktivnoj atmosferi i izrazila očekivanje da će izbor biti završen do kraja jula.
Dubravka Valić Nedeljković je novinarima, nakon sednice, rekla da je zadovoljna načinom na koji je Savet radio i ocenila da su članovi pokazali spremnost da ta institucija što pre počne da funkcioniše.
"Nakon izuzetno tolerantne sednice, demokratske i vrlo argumentovane rasprave, mogu sa velikim zadovoljstvom da kažem da je ovaj saziv REM-a prepoznao značaj konstituisanja Saveta i da smo svi dali sve od sebe da Savet počne da radi na najbolji mogući način", rekla je Valić Nedeljković.
Prema njenim rečima, za predsednika Saveta u prvom krugu glasanja bila su predložena tri kandidata – Stevica Smederevac, Miloš Garić i Mileva Malešić. Nakon prvog kruga, u drugi su ušli Garić i Mileva Malešić, ali su, u završnom glasanju, dobili jednak broj glasova, zbog čega predsednik nije izabran.
"Na ovoj sednici nismo izabrali predsednika ili predsednicu, ali se nadam da ćemo to učiniti na narednoj sednici. Ova polazna tačka jasno je pokazala preferencije članova Saveta i verujem da ćemo lakše doći do konačnog rešenja", kazala je Valić Nedeljković.
Valić Nedeljković navela je da će nova sednica biti održana "u razumnom roku", najverovatnije do kraja jula, nakon što budu završene neophodne administrativne procedure.
Objasnila je i da je za izbor predsednika potrebno najmanje šest glasova, iako Savet trenutno ima osam umesto devet članova.
"Prag se računa od punog sastava Saveta, bez obzira na to što predstavnik nacionalnih manjina još nije izabran. Zato je bilo neophodno šest glasova", pojasnila je Valić Nedeljković, koja će predsedavati sednicama Saveta REM-a do izbora predsednika kao najstariji član tog tela.
Dok god se ne izabere predsednik ili predsednica, sednicama predsedava najstariji član Saveta, rekla je ona.
Naglasila je da Savet, do izbora predsednika, ne može da donosi odluke, ali da su članovi već razgovarali o prioritetima i najhitnijim pitanjima koja će biti razmatrana čim rukovodstvo bude izabrano.
"Svi smo svesni odgovornosti koju imamo. Toliko je nerešenih problema da ćemo verovatno morati da radimo i tokom leta kako bismo rešavali najvažnija pitanja", rekla je Valić Nedeljković.
Ona je odbacila mogućnost da REM ponovo uđe u blokadu zbog neizbora predsednika.
"Nemojte imati nikakav strah. Ovih osam članova potpuno je svesno odgovornosti koju ima i zajednički smo odlučili da predsednik ili predsednica moraju biti izabrani vrlo brzo kako bi Savet mogao da počne da radi u punom kapacitetu", poručila je Valić Nedeljković.
Riha: Bitno da Savet REM-a počne da radi što pre
"Bitno je da Savet REM-a počne da radi što pre", smatra novinarka Antonela Riha, ističući da javnost treba da izvrši pritisak da sednice Savet budu javne - onda ko god da bude predsednik, neće moći da izbegne monitoring javnosti.
Posle dve godine konstituisan je Savet REM-a, iako predsednik ili predsednica Saveta nije izabran. Antonela Riha kaže da ovo ne čudi, jer vlastima odgovara da REM bude u stanju hibernacije i da se ništa ne događa.
"Ono što je bitno znati jeste da, prema njihovom statutu, bez predsednika Saveta REM-a, Savet ne može da donosi odluke. Nije nebitno ko je predsednik - on saziva sednice i odlučuje šta će biti na dnevnom redu, a šta sklonjeno sa strane. Ali mislim da je u ovom momentu bitno da javnost i mediji izvrše pritisak, da te sednice budu javne, da novinari mogu da prisustvuju - onda ko god da je predsednik, biće pod monitoringom javnosti, neće moći kao Olivera Zekić da radi nešto, a da niko ne zna. REM je državna institucija i javnost ima pravo da je kontroliše", istakla je.
Kaže da je bitno da Savet počne da radi što pre.
"Za ovo vreme, mediji nisu mogli da produže dozvole, dakle rade nelegalno. Onda, osnovali su se neki drugi elektronski mediji koji takođe nemaju dozvolu. Treba preispitati kako su se osnovale. Imamo veliki problem sa lokalnim medijima koje sada preuzima režim- televizija Informer bukvalno ulazi u te medije, prave se nekakvi kolegijumi u kojima se targetiraju ljudi na lokalu. Režim je u jednoj ofanzivi da potpuno pokrije medijski prostor Srbije. Ako nemate REM da bar reaguje na to, onda ćemo dozvoliti da se to u tišini dogodi", navela je ona.
Četiri nezavisna kandidata, rekla je Riha, brojčano mogu da zaustave svaku štetnu odluku.
"Biće tu jako napeto. Ali postoji još jedna stvar koja je zanimljiva, a mislim da je izmakla pažnji javnosti: nemaju svi članovi Saveta REM-a isto trajanje mandata. Troje prorežimskih - njima mandat ističe u decembru sledeće godine. Nekima mandat traje četiri godine, a nekima šest. I to je odlučeno žrebom", navela je ona.
"Odbaciti luzerski stav"
Riha kaže da je svesna reakcija javnosti, ali da joj smeta pesimizam kod ljudi koji se zalažu za promene.
"Smeta mi taj luzerski stav od početka, kada kažu: 'Ma nema šanse da oni išta urade'. Ako krećemo iz te pozicije, onda ćemo nastaviti da sedimo na X-u i da tvitujemo, i to će biti krajnji domet. Da bi nešto se promenilo, mora da se krene u neku akciju, a mislim da ovo četvoro ljudi ima motivaciju, integritet i znanje da nešto urade. Ne treba očekivati da oni promene Srbiju, ali mogu da neke pomake u medijskom spektru naprave", kazala je ona.
Smatra da Evropska unija, šta god njeni zvaničnici rekli pred kamerama, veoma dobro prati i zna šta se događa u Srbiji.
"Mislim da su oni dovoljno upoznati, a sad će imati i članove Saveta REM-a koji takođe mogu da ih informišu o tome kako izgleda medijska situacija u Srbiji. Kada pričamo o tome da se ovim daje privid normalnosti, onda bih mogla da postavim pitanje: da li opozicija u Skupštini daje privid normalnosti? Odgovor je ne, zato što kada vidite Skupštinu, vidite koliko je to nenormalno. Ali sam istovremeno uverena da opozicija treba tu da bude, jer jedino odatle nešto može da uradi. Na kraju krajeva, ljudi su ih birali da tu sede. Nije korektno, ljudi su tek došli u Savet REM-a, a vi ih šutirate u leđa. Pustite ih da vidimo šta će da urade, ako budu loše radili, kritikovaćemo ih", kazala je ona.
Važnost lokalnih medija
Lokalni mediji su, ističe, veoma važni.
"Mi smo fokusirani na Beograd i mislimo da je to Srbija, a zapravo postoji niz lokalnih medija koji su pod jakim i svakodnevnim pritiskom. Elektronski mediji se bukvalno preuzimaju svakoga dana. Imate monopol Telekoma, kršenja medijskih kodeksa, pa i zakona. Ne mislim da će Savet REM-a tu medijsku situaciju moći da brzo popravi. Ali će moći da upozoravaju i da objavljuju rezultate monitoringa", navela je.
Mi u ovom trenutku, kaže Riha, ni ne znamo koliko medija imamo u Srbiji.
"Ne znamo koliko ima 'spavača' medija u Srbiji, onih koji su registrovani, a ne rade. Mi o elektronskim medijima ne znamo dovoljno. Vlasništvo je netransparentno, poslovanje je netransparentno, tržište ne postoji. To je sve posao kojim se bavi REM. Čak i ako oni ne mogu to da promene, oni mogu o tome da pričaju sa legitimitetom jedne institucije", zaključila je.
