Jedna Srpsko albanska priča: Hronologija (kraj feljtona)

Najvažniji datumi srpsko-albanskih odnosa u periodu posle Slobodana Miloševića su 20. i 31. maj 2001. godine. Najpre je ovog prvog datuma pre dvadeset godina stavljena tačka na oružani sukob, koji je na jugu Srbije trajao nešto više od šest meseci, a potom je 31. maja država uspostavila suverenitet nad delom svoje teritorije koju su za to vreme pod kontrolom držali naoružani Albanci. Ova dva datuma od pre dvadeset godina otvorila su novu stranicu savremene istorije srpsko-albanskih odnosa i trajno obeležili međusobni položaj Srba i Albanaca, ne samo na jugu Srbije. Novinar iz Vranja Radoman Irić, koji se prirodom i karakterom srpsko albanskih odnosa bavi trideset pet godina, upustio se u rizik da nam slikom i rečju, kroz feljton koji objavljujemo svakog dana od 21. maja 2021, predoči ključne događaje i ličnosti koje su obeležile srpsko-albansku društvenu scenu od sredine sedamdesetih godina prošlog veka, s akcentom na oružani sukob 2000/2001 godine. Drugim delom "hronologije" događaja okončano je objavljivanje ovog feljtona.

Piše: Radoman Irić

Vranje - Ovaj, dodatni deo feljtona ima za cilj da čitaocima pomogne da brže i bolje memorišu ovu srpsko-albansku priču.Pred vama je precizna tabela datuma i događaja koji se već nalaze u ovoj priči, ali su ovde hronološki složeni.19.08.1990. U Preševu je osnovana Partiju za demokratsko delovanje (PDD), prva partija Albanaca u Jugoslaviji, sa profesorem fizike Rizom Halimijem (1947) na čelu.23.08.1990. U Preševu je osnovana nova političku organizaciju – Partiju za demokratsko ujedinjenje Albanaca (PDUA), čiji je predsednik bio profesor Zećirija Fazliju.09(23).12.1990. Dipl. ekonomista Ranđel Veljković (SPS) iz Bujanovca i profesor Behljulj Nasufi (PDD) iz Preševa izabrani za poslanike na prvim parlamentarnim izborima u Srbiji.1/2.03.1992. Albanci u Srbiji su se Referendumom sa 97 % izjasnili za teritorijalnu i političku autonomiju sa pravom prisajedinjenja Kosovu.31.05.1992. Na prvim lokalnim višestranačkim izborima u Preševu za predsednika opštine, prvi put u istoriji, izabran je jedan Albanac - prof Riza Halimi (1947).31.05.1992. Na prvim lokalnim višestranačkim izborima u Bujanovcu, lokalni Srbi su komunističkom izbornom geografijom dobili 29 od 41 mesta u Skupštini opštine bez obzira što je tada u opštini živelo skoro duplo više Albanaca.1992. na vanrednim lokalnim izborima, uz podršku centrale Jugoslovenske levice (JUL), za predsednika opštine Bujanovac izabran je specijalista dr Stojanča Arsić.14.11.1997. Odlukom Skupštine opštine, za počasnog građanina Bujanovca proglašena je Mirjana Marković, predsednica Jugoslovenske levice (JUL) i supruga Slobodana Miloševića.25.08.2000. Na Košutnjaku je kidnapovan Ivan Stambolić, ljuti protivnik politike Slobodana Miloševića, po čijem je nalogu ubijen istoga dana na Fruškoj Gori.17.05.2003. Partiju za demokratsko ujedinjenje Albanaca (PDUA), promenila je ime u Demokratska partija Albanaca (DPA). Umesto Zećirije Fazljiua, za novog lidera izabran je profesor informatike Ragmi Mustafa.23.12.2003. U selu Oraovica kod Preševa osnovana je Demokratska unija Doline (DUD), a za njenog predsednika je izabran dr Skender Destani (1955) lekar specijalista.07.09.2005. U Bujanovcu je osnovana prvu, a četvrtu po redu partija – Pokret za demokratski progres (PDP). Za lidera je izabran nastavnik Jonuz Musliu (1959-2018).2006. Orhan Redžepi, dizajner i publicista iz Preševa, jedan od komandanata OVPMB, osnovao je Nacionalni pokret Albanaca.18.04.2007. U Preševu je osnovana Demokratska unija Albanaca (DUA), na čijem je čelu bio preduzetnik Rami Zuljfiju (1953).02.07.2011. Nagip Arifi (1961) dip. pravnik iz Bujanovca, doskorašnji predsednik opštine, napustio je Partiju za demokratsko delovanje (PDD), formirao je Demokratsku partiju (DP).31.05.2015. Šćiprim Arifi (1976), dipl. ekonomista i preduzetnik, rođen u Nemačkoj, u Preševu je formirao je Alternativu za promene, osmu partiju Albanaca u Srbiji.
III. REFLEKSIJE JUGOSLOVENSKE KRIZE
06.03.1998. u selu Prekaze (Drenica), zajedno sa 56 članova porodice, ubijen je Adem Jašari, osnivač Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).13.10.1998. Slobodan Milošević je prihvatio sporazum sa Ričardopm Holbrukom o povlačenju dela vojske i policije sa Kosova i dovođenju 1.300 posmatrača OEBS sa Vilijamom Vokerom na čelu.15.01.1999. U masakru u selu Račak na Kosovu, uporištu OVK, ubijeno 45 albanskih civila06.02.1999. Slobodan Milošević je odbio da potpiše sporazum iz Rambujea, što je bio kraj nastojanja međunarodne zajednice da se kriza na Kosovu reši mirnim putem.22.03.1999. Ričard Holbruk je u Beogradu ponudio Miloševiću da potpiše sporazum u Ranbujeu, a ovaj je tu ponudu odbio.24.03.1999. dan pošto je Ričard Holbruk posle neuspele misije napustio Beograd, počelo je NATO bombardovanje SR Jugoslavije bez odobrenja Saveta bezbednosti UU.09.06.1999. na vojnom aerodromu u Kumanovu, potpisan je Vojno tehnički sporazum, kojim je označen kraj NATO bombardovanja SR Jugoslavije.10.06.1999. posle 78 dana i bombardovanja oko 900 vojnih, privrednih i civilnih ciljeva, završena je vojna intervencija 19 zemalja članica NATO saveza u Jugoslaviji.10.06.1999. u Savetu bezbednosti UN izglasana je rezolucija 1244, kojom je u Jugoslaviji odobreno međunarodno vojno i civilno prisustvo, a na Kosovu uspostavljena misija UN.
IV. KOPNENA ZONA BEZBEDNOSTI – EPICENTAR SUKOBA30.01.2000. U selu Dobrosin, pripadnici OVPMB pri put su se pojavili u javnosti. Bilo je to na sahrani braće Ise i Šaipa Saćipija koji su poginuli četiri dana pre.02.02.2000. U Preševu je kidnapovan Nebi Nuhiu, vlasnik benzinske pumpe „Neza petrol“.26.02.2000. U Končulju nastradali policajci Slaviša Dimitrijević (27) i Dragan Filipović (30) i pripadnik OVK Fatmir Ibiši (37) iz Gnjilana.29.03.2000. Opštinski sud u Preševu osudio Rizu Halimija na kaznu zatvora od tri meseca, uslovno na godinu dana.21.06.2000. U Malom Trnovcu, pripadnici OVPMB oteli su poslednje Srbe – starca Vladu Miletića (1920) i njegovu kći Persu (1945).19.09.2000. U Dobrosinu, prilikom napada na policiju ubijeni su pripadnici OVPMB: Ekrem Hodža (23), i Betim Berišđa (19) iz Prizrena i Škeljzen Krasnići (20) iz Oraovca.13.10.2000. Kod Velikog Trnovca nastradali policajci Dragan Joksimović (1978) i Jovica Stojanovič (1970) a 11 ih je teže i lakše povređeno.
V. DAN „D“ – OFANZIVA PRIPADNIKA OVPMB21.11.2000. Nedaleko od Dobrosina pripadnici OVPMB su zarobili i masakrirali srpske policajce Duška Gligorića (1960), Duška Đokovića (1978) i Cvetana Jovanova (1965).22.11.2000. Pošto je u zoru sa Kosova u Srbiju iz više pravaca ušlo oko 1.000 naoružanih pripadnika OVPMB, Kopnena zona bezbednosti je pala u ruke naoružanih Albanaca.25.11.2000. Preko 300 Srba sa Kosova blokirali su magistralni put Niš-Skoplje u znak protesta što ne mogu da odu svojim kućama.27.11.2000. U Bujanovac je, po nalogu Resora državne bezbednosti, stiglo oko 200 pripadnika Jedinice za specijalne operacije – „crvene beretke“.27.11.2000. U Bujanovac je, helikopterom iz Beča, stigao Vojislav Koštunica, predsednik Savezne Republike Jugoslavije.04.12.2000. Zoran Đinđić, lider DS i menadžer Demokratske opozicije Srbije (DOS), posle obilaska Žandarmerije u Ristovcu, boravio je na više lokacija u Bujanovcu.13.12.2000. U Bujanovcu su, oko 5.000 lokalnih i Srba sa Kosova, blokirali magistralni put Niš-Skoplje i organizovali protestni miting u centru grada.
VI. NA PUTU KA POLITIČKOM REŠENJU16.12.2000. u Bujanovcu je, na zajedničkoj sednici dveju Vlada - SRJ i Republike Srbije, formirano Koordinaciono telo za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđu.02.01.2001. Desetak dana posle ubedljive pobede DOS na parlamentarnim izborima, kandidat za predsednika Vlade Srbije Zoran Đinđić, ponovo je posetio Bujanovac.06.02.2001. Prelazna Vlada Srbije prihvatila je „Čovićev plan“ - Program za rešenje krize na jugu Srbije. Februara 2001. Za „zonu sukoba“, politički lideri Albanaca prihvatili su formulaciju „Preševska dolina“ koju su na jug Srbije donele američke diplomate.
VII. NOVA ESKALACIJA NASILJA16.02.2001. U autobusu Niš ekspresa, koji su kod Podujeva u vazduh digli naoružani Albanci, 12 putnika je nastradalo, a 43 su povređena.18.02.2001. Kod sela Lučane nastradali policajci: Milomir Jeremić (1957), Milenko Živković (1972) i Boban Mitić (1976), kada je njihovo vozilo naišlo na podmetnutu minu.04.03.2001. Kod sela Oslare, pripadnici OVPMB zarobili su četiri civila iz Donjg Žapskog (Vranje) i dva meseca ih držali u zatvoru u Breznici.6/7.03.2001. u selu Oraovica nastradali vojnici: Mile Đenadio (1948), Dejan Pavlović (1980) i Vukajlo Lazarević (1973) kada je njihovo vozilo naišlo na podmetnuti eksploziv.21.03.2001. Pripadnici OVPMB su na ulazu selu Veliki Trnovac zarobili Sašu Bulatovića (1978) i Milojicu Bjelicu (1977) pripadnike Vojske Jugoslavije.14.05.2001. U deblokadi sela Oraovica ubijeni su pripadnici OVPMB: Barduhil Osmani – komandant Delta (1972), Mitat Musliu (1981), Kastriot Arifi (1976), Sami Ukšini (1978) i Šaban Ukšini - komandant Teri (1969).17.05.2001. Združenim snagama bezbednosti predalo se 108, a KFOR 125 pripadnika OVPMB koji su prihvatili poziv da predaju oružje u zamenu za amnestiju.
VIII. DOGOVOR JE POSTIGNUT – KRAJ ORUŽANIH DEJSTAVA20.05.2001. U Končulju, u štabu OVPMB potpisana je Izjava o demilitarizaciji, dokument koji Albanci nazivaju „Končuljski sporazum“.22.05.2001. Portparol KFOR Roj Braun izjavio je da su se međunarodnim snagama predala 454 pripadnika OVPMB23.05.2001. Na zajedničkoj sednici Savezne i Vlade Srbije usvojene su Informacija o ulasku u Kopnenu zonu i Javna izjava „Amnestija je izlaz“ za borce OVPMB koji predaju oružje.24.05.2001. Na brdu Guri gat (Crni kamen) iznad Velikog Trnovca, poginuo je Ridvan Ćazimi, komandant Sektora centar i šef pregovaračkog tima naoružanih Albanaca. 31.05.2001. Ulaskom u Zonu B Sektora centar, Združene snage vojske i policije, zaposele su kompletnu Kopnenu zonu bezbednosti, čime je okončan srpsko-albanski sukob na jugu Srbije.
IX. SUKOB JE ZAVRŠEN – POČINJE NOVI ŽIVOT27.06.2001. U Bujanovcu je, na inicijativu OEBS potpisan sporazum „Principi za multietnički policijski element u Preševu, Medveđi i Bujanovcu“ o stvaranju multietničke policije.18.01.2002. U Bujanovcu je, na inicijativu OEBS potpisan sporazum „Osnovni principi za reorganizaciju medija u državnoj svojini“.Popisom iz aprila 2002. Bujanovac je imao 43.302. Preševo 34.904 i Medveša 10.760 stanovnika.28.07.2002. U Preševu, Bujanovcu i Medveđi održani prvi lokalni, višestranački, demokratski izbori
IX. INTEGRACIJA ALBANACA U SISTEM - STRATEŠKI ZADATAK06.06.2010. U Preševu, Bujanovcu i Medveđi održani su izbori za Nacionalni savet albanske nacionalne manjine u Srbiji.03.07.2010. Za prvog predsednika Nacionalnog saveta Abanaca izabran Galip Bećiri (PDD), profesor, doskorašnji predsednik Mesne zajednice Veliki Trnovac.Sredinom 2012. Jedna ekipa stručnjaka, kojom je rukovodio Šaip Kamberi, predsednik opštine Bujanovac, sačinila je prvu upotrebljivu Analizu uključenosti Albanaca u institucije sistema. Analiza je ažurirana 2016.16.11.2012. Na centralnom trgu u Preševu podignut je spomenik poginulim pripadnicima Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca.20.01.2013. U prisustvu oko 200 pripadnika Žandarmerije, a po nalogu Ministarstva pravde Republike Srbije, sa trga u Preševu uklonjen je spomenik borcima OVPMB. 13.02.2013. Politički predstavnici Albanaca, posle višegodišnjih pregovora, predstavili su dokument pod nazivom „Neophodne mere za afirmaciju prava Albanaca u Preševskoj dolini“ poznatiji kao „Plan sedam tačaka“. 01.03.2015. Posle dugotrajnih pregovora, Vlada Srbije donela je uredbu o priznavanju kosovskih diploma, ali ta materija i danas tapka u mestu.04.06.2015. Vlada Republike Srbije, na predlog Koordinacionog tela za jug Srbije, prihvatila je „Plan sedam tačaka“ za afirmaciju prava Albanaca.
(kraj)

Prenošenje teksta ili delova teksta nije dozvoljeno bez kontaktiranja redakcije i odobrenja autora feljtona.

Najnovije vesti