Jedna srpsko-albanska priča: Đinđić kaže da se moramo uzdati u sebe (32)

Najvažniji datumi srpsko-albanskih odnosa u periodu posle Slobodana Miloševića su 20. i 31. maj 2001. godine. Najpre je ovog prvog datuma pre dvadeset godina stavljena tačka na oružani sukob, koji je na jugu Srbije trajao nešto više od šest meseci, a potom je 31. maja država uspostavila suverenitet nad delom svoje teritorije koju su za to vreme pod kontrolom držali naoružani Albanci. Ova dva datuma od pre dvadeset godina otvorila su novu stranicu savremene istorije srpsko-albanskih odnosa i trajno obeležili međusobni položaj Srba i Albanaca, ne samo na jugu Srbije. Novinar iz Vranja Radoman Irić, koji se prirodom i karakterom srpsko albanskih odnosa bavi trideset pet godina, upustio se u rizik da nam slikom i rečju, kroz feljton koji objavljivljujemo svakog dana, predoči ključne događaje i ličnosti koje su obeležile srpsko-albansku društvenu scenu od sredine sedamdesetih godina prošlog veka, s akcentom na oružani sukob 2000/2001 godine.

Piše: Radoman Irić

Vranje - Zoran Đinđić, tadašnji lider Demokratske stranke (DS) i menadžer Demokratske opozicije Srbije (DOS) dva puta je boravio na jugu Srbije.

Prvi put je došao početkom decembra 2000. godine sa nekoliko saradnika.

Helikopterom je sleteo u Ristovac, pored baze Žandarmerije, i tu razgovarao sa rukovodstvom ove jedinice, a dan proveo na terenu u razgovoru sa građanima – Albancima, njihovim političkim predstavnicima, operativnim rukovodiocima Vojske Jugoslavije i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Budući premijer Republike Srbije u Bujanovac je stigao samo nekoliko dana posle boravka predsednika SRJ Vojislava Koštunice u Bujanovcu (27. novembar).

Koštunica se, podsetimo se, prethodno obratio Srbima ispred zgrade Skupštine opštine koji su mu uzvraćali sa „Vojo, Vojo“, „Srbija, Srbija“ i „hoćemo oružje“.

Đinđićeva misija imala je sasvim drukčiji smisao i karakter.

Iste večeri gostujući na TV Palma plus Đinđić je ocenio da „ni po koju cenu Srbija ne smemo dozvoliti da ostane bez dela svoje teritorije.

"To nije nikakva borbenost, već odbrana elementarnih interesa zemlje“, prenela je Đinđićeve reči Agencija Beta, sutradan 5. decembra.

Ne smemo potcenjivati opasnost koja nam preti na tom delu teritorije niti precenjivati međunarodnu zajednicu i njenu sposobnost i mogućnost da nešto uradi“, rekao je Đinđić i dodao da „se moramo uzdati u sebe i ohrabriti svoje ljude time što ćemo im jasno reći da imamo jasan politički cilj“.

Druga poseta se dogodila 2. januara 2001. godine, desetak dana posle vanrednih parlamentarnih izbora na kojima je DOS odneo ubedljivu pobedu.

Podsetimo se, glasovima građana Srbije, DOS je u budućem parlamentu imao 176 mandata, SPS 37, SRS 23 i SSJ 14.

Ostalo je zabeleženo da je Đinđić, pre ove posete jugu Srbije, rekao nadležnim bezbednosnim službama "da ne želi da u Bujanovcu vidi ni Radeta Markovića, ni Nebojšu Pavkovića.

Ali su se i jedan i drugi pojavili, čak i Legija.

Formiranje Koordinacionog tela Vlada SRJ i RS za opštine Bujanovac, Preševo i Medveđa imalo je veoma pozitivan efekat kod građana ovih opština.

Srbi i Albanci su osetili da država veoma ozbiljno i na nov način pristupa rešavanju problema na jugu centralne Srbije.

Posete najviših državnih rukovodilaca ulivale su poverenje građanima u državu i obostranu želju da se nastali nesporazumi prevaziđu i reše mirnim putem.

Budući predsednik Vlade Republike Srbije Zoran Đinđić 2. januara 2001. godine u selu Lučane (opština Bujanovac) u razgovoru sa meštanima Albancima poručio im je da je njegova poruka "da odustanu od svih velikih državnih ideja za koje moraju da žrtvuju i svoju, i perspektivu svoje dece".

"Albanci moraju da shvate da je prošlo vreme stvaranja novih država, da je glavni tok u Evropi integracija i da je to ono što sigurno pobeđuje“, rekao je Đinđić.

Ova i poruke koje je toga dana Đinđić saopštio u više susreta sa građanima i zvaničnicima juga Srbije naišle su na veliki odziv pre svega međunarodnih zvaničnika koji su pratili konflikt na jugu Srbije, ali i kod političkih predstavnika Albanaca.

U takvoj klimi Zoran Đinđić je 25. januara 2001. godine, izabran za prvog demokratskog predsednika Vlade Republike Srbije.


Nastaviće se...

Prenošenje teksta ili delova teksta nije dozvoljeno bez kontaktiranja redakcije i odobrenja autora feljtona.

Najnovije vesti