Iako je još u januaru ove godine podneo ostavku, jasno izražavajući volju da prestane da obavlja tu funkciju, Novica Stanisavljević, diplomirani pravnik, i dalje je formalno predsednik Gradske izborne komisije (GIK) u Vranju.
Na tu funkciju imenovan je u februaru 2022. godine.
Četiri godine kasnije, u januaru 2026, u sklopu skupštinskog materijala za sednicu krajem tog meseca, odbornicima je, između ostalog, dostavljen predlog odluke o razrešenju predsednika GIK-a Stanisavljevića (zbog podnete ostavke) i tri člana te komisije (Miloša Ilića, zbog prestanka osnova po kome je imenovan, te Srđana Jovića i Danijele Tomić zbog podnetih ostavki).
Svi su bili imenovani u komisiju na predlog liste vladajuće partije "Aleksandar Vučić - Vranje ne sme da stane" i na njihov predlog je i razrešenje sa funkcije.
Namera je bila da tom odlukom Miloš Ilić bude imenovan za novog predsednika GIK-a (a da novi članovi budu diplomirani pravnici Ivica Mihajlović, Bojana Stoiljković i Marina Trajković, svi kao predlog odborničke liste "Aleksandar Vučić - Vranje ne sme da stane".
Međutim, uoči 19. skupštinske sednice, Miroslav Nešić, šef pomenute odborničke grupe, 23. januara ove godine podneo je sa funkcije predsednika Mandatno-imunitetske komisije skupštine predlog za povlačenje ove tačke sa dnevnog reda, što se i dogodilo, tako da se skupština nije izjasnila o predlogu o razrešenju Stanisavljevića i još tri člana GIK-a.
Stanisavljević: Predsednik sam, ali sam podneo ostavku
Sam Stanisavljević u izjavi za Vranje news navodi kako smatra da GIK, uprkos njegoovj ostavci, radi "po zakonu".
"Dok se predlog te odluke ne nađe na dnevnom redu skupštine grada, dok odbornici ne budu razmatrali i usvojili ostavku, ja sam i dalje predsednik GIK-a", smatra on.
Ubeđen je i da su rešenja koje donosi GIK "zakonita". Na pitanje o razlozima ostavke, navodi da je to njegov "lični čin".
"Podneo sam ostavku iz ličnih razloga, razlozi su samo moja stvar", navodi Stanisavljević sa naš portal.
Profil
Novica Stanisavljević je diplomirani pravnik iz Vranja. Likvidacioni je upravnik JP Direkcija za razvoj i izgradnju grada Vranja i JP Skijalište Besna kobila. Bio je jedno vreme predsednik Nadzornog odbora u JKP Komrad. Za predsednika Gradske izborne komisije u Vranju izabran je u februaru 2022. godine.
Šta bi podnošenje ostavke predsednika GIK-a, a neusvajanje od gradskog parlamenta moglo značiti u praksi, u situaciji kada Stanisavljevićeva ostavka već nekoliko meseci stoji u fioci.
U opoziciji smatraju da on faktički nije predsednik GIK-a, jer se sam tako izjasnio i obelodanio svoju volju i jasnu nameru, ali formalno on i dalje potpisuje odluke, saziva sednice ili elektronske sednice.
Šta s tim što taj isti GIK, gde je četvoro ljudi naizgled "van stroja", što zbog podnošenja ostavki što zbog prestanka osnova imenovanja, i dalje donosi rešenja o dodeljivanju mandata odbornicima?
Igor Zlatković, odbornik i šef opozicione odborničke grupe "Hrabro za Vranje", najoštrije osuđuje, kako kaže, "nezakonito postupanje" u vezi sa funkcionisanjem i radom GIK-a.
Po njegovom mišljenju, ostavka je jasna izjava nečije volje da se funkcija više ne obavlja.
On kaže da je tokom januara Stanisavljević "podneo pisanu ostavku na tu funkciju", da je jedna od planiranih tačaka dnevnog reda Skupštine grada Vranja 28. januara "predviđala konstatovanje njegove ostavke i izbor novog predsednika" GIK-a, jer se o tome, kako navodi Zlatković, "mora odlučiti na prvoj narednoj sednici".
"Po mom tumačenju, Vranje do današnjeg dana nema predsednika Gradske izborne komisije.
Ali, ta činjenica očigledno ne predstavlja problem ni bivšem predsedniku GIK-a, niti nekim drugim odgovornim licima iz nadležnih organa, pa upravo Novica Stanisavljević, iako je podneo pisanu ostavku na ovu funkciju pre skoro tri meseca, i dalje saziva sednice, kao predsednik potpisuje rešenja i druge odluke koje ova komisija donosi.
Suština je da je, podnošenjem ostavke, Novici Stanisavljeviću prestala funkcija predsednika GIK-a i on više nema nikakvih ovlašćenja u pogledu rada GIK-a", kaže Zlatković.
On kaže da postojeće stanje otvara i šire probleme.
"Imajući u vidu da je, kao neovlašćeno lice, nakon podnošenja ostavke nastavio da saziva sednice i donosi rešenja o dodeljivanju mandata za nove odbornike koji su naknadno učestvovali i u radu skupštine, dovodi se u pitanje zakonitost tako održanih sednica.
A, svakako ovakve nepravilnosti dodatno doprinose urušavanju pravne sigurnosti i produžavanju institucionalnog haosa koji je ovakvim i sličnim postupcima izazvala naprednjačka vlast", kaže Zlatković.
Prema odredbama Zakona o lokalnim izborima, nakon podnošenja ostavke organ koji je predsednika GIK-a imenovao (skupština) imenuje novog predsednika, po pravilu na predlog iste političke opcije koja je predložila prethodnog.
Komisija ostavkom predsednika ne prestaje da postoji, ali zakon navodi da zamenik predsednika preuzima vođenje sednica i operativni rad dok se ne izabere novi predsednik.
Pošto je Stanisavljevićeva ostavka praktično "u fioci", prema zakonu formalno pravno može se tvrditi da mandat još traje, ali se na taj način, smatraju u vranjskoj opoziciji, "ulazi u zonu pravne nesigurnosti i potencijalne zloupotrebe procedura", jer postoji jasno izražena volja i ostavka.
Preporuka je da skupština grada "bez odlaganja" imenuje novog predsednika, navodi Zlatković, a iz opozicije smatraju su Stanisavljevićevi potpisi na bilo koje dokumente pravno rizični i, u najmanju ruku, "podložni osporavanju".
Trenutni status može se okarakterisati kao tanak "pravni most", koji može popustiti pred prvim ozbiljnim prigovorom ili upravnim sporom (gde, potencijalno, druga strana može isticati da je Stanisavljević sam priznao da ne želi više da obavlja tu funkciju).
U svakom slučaju, postoji institucionalni vakuum koji zakon nije predvideo kao neko "trajno stanje".
Sada je odgovornost na skupštini i ona je na potezu, smatraju u opoziciji.
D. Dimić
