Debata o izvršnim postupcima: Izmene zakona pogoduju dužnicima FOTO/VIDEO

U saradnji sa Vrhovnim kasacionim sudom i Osnovnim sudom u Vranju, od juna 2019. godine, redovno se, tri puta godišnje, održavaju Tematska otvorena vrata. Ona predstavljaju otvoreni forum za diskusiju sa građanima o načinu rada njihovog suda. Na taj način građani imaju priliku da upoznaju sud iz drugačije perspektive i kroz dijalog sa predstavnicima pravosuđa reše brojne dileme koje imaju kao realni ili potencijalni učesnici u sudskom postupku. Prva Tematska otvorena vrata u Vranju održana su u oktobru o temi "Zašto suđenja dugo traju". Ovo su bila druga sa temom "Kako obezbediti efikasnost i pravičnost u izvršnom postupku".

Uloga suda, kada je reč o izvršnim postupcima, bila je i ostala nepromenjena; sud je tu da pruži pravnu pomoć poveriocu da naplati svoje potraživanje, s tim što sud ne može da garantuje bilo kom poveriocu da će on u tome i uspeti - izjavio je u Vranju sudija Bojan Trajković, na početku debate o temi "Kako obezbediti efikasnost i pravičnost u izvršnom postupku" koja je održana u vranjskom Osnovnom sudu.

Govoreći na skupu, održanom u sklopu projekta "Otvorena vrata pravosuđa, Trajković, inače sudija Osnovnog suda u Vranju, pojasnio je da je negarantovanje naplate potraživanja "posledica prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu".

- Postupak izvršenja je po svojoj prirodi hitan i sud sa naročitom pažnjom postupa u njemu.

Važno je znati da u ovom momentu u Srbiji praktično imamo dva i po zakona o izvršenju i obezbeđenju; imamo prvi donet 2011. godine kojim je uvedena uloga izvršitelja koji su kasnije nazvani javni izvršitelji, potom izmene iz 2015. koje su stupile na snagu 2016. godine i najnovije izmene i dopune koje važe od 1. januara ove godine.

Najviše problema i najviše nerazumevanja odnosi se na naplatu komunalnih potraživanja.

Građani su često gnevni, bilo na sudove ili izvršitelje, u vezi sa naplatom nekih potraživanja koja nastaju kod potrošnje struje, vode, grejanja i slično, a koji nastaju kada javna preduzeća iniciraju njihovu naplatu.

Vrlo se često dešava da ljudi koji imaju prijavljeno prebivalište na jednoj faktički žive na drugoj adresi, pa izvršni dužnici često ističu da "nikada nisu dobili" određeno rešenje, da im "nije poznato potraživanje" i sl.

Upravo iz tog razloga ukoliko dostava na mestu prebivališta bude neuspešna, ponoviće se u roku od osam dana, a nakon druge pokušane dostave u roku od tri dana izvršiće se dostava preko elektronske table suda.

Naš sud je već izmenama i dopunama godišnjeg rasporeda poslova angažovao određeni broj lica koji će pratiti isključivo elektronsku tablu suda.

Kako predmeti pristužu od strane javnog izvršitelja za isticanje na oglasnoj tabli suda, sud će to i činiti u roku od tri dana i svako će moći da prati da li je protiv njega pokrenut neki postupak jednostavnim unosom imena, prezimena i matičnog broja u jednoj aplikaciji.

To je važno zbog rokova; isticanjem na oglasnu tablu suda smatra se da je rešenje dostavljeno i počinju teći rokovi za prigovor u roku od osam dana - rekao je Trajković.

On je posebno potencirao novinu u izvršnom postupku koja će, s jedne strane, uticati da se smanji broj postupaka, a s druge da se pomogne poveriocu da naplati potraživanje, odnosno da se osujeti pokušaj izvršnog dužnika da odlaže izvršenje.

- Najveći broj postupaka izvršenja i obezbeđenja odnosi se na komunalne usluge; kada se donese rešenje o izvršenju isto se dostavlja lično ili preko oglasne table suda, a u roku od osam dana izvršni dužnik ima pravo da uloži prigovor na rešenje o izvršenju, a izvršni poverilac pravo prigovora samo ukoliko je došlo do odbacivanja ili ukrupnjenja predloga za izvršenje - kazao je Trajković.

Nataša Mihajlović, javni izvršitelj za područje Višeg suda u Vranju i Privrednog suda u Leskovcu, istakla je da poslednje izmene Zakona o izvršenju i obezbeđenju, koje su stupile na snagu od 1. januara ove godine, pogoduju izvršnim dužnicima jer se posebno vodilo računa o sredstvima kod naplate potraživanja".

- Promenjene su odredbe koje se odnose na jedno od najbitnijih sredstava izvršenja, a to je zaplena penzije i zaplena novčanog potraživanja na plati, odnosno zaradi.

Primera radi, po zakonu iz 2016. godine javni izvršitelj je zaključkom mogao da zapleni dve trećine zarade, odnosno jednu polovinu minimalne lične zarade.

Sada može da se zapleni polovina zarade, odnosno jedna četvrtina minimalne lične zarade - naglasila je Mihajlovićeva.

Jedan od najvećih problema sa kojima se izvršitelji susreću u praksi, naglasila je Mihajlović, je taj što mnogi dužnici u postupcima "imaju fiktivne, lažne, odnosno namerno promenjene adrese prebivališta".

Od 1. marta ove godine dogodiće se tzv. fakultativno primenjivanje javnih izvršitelja, odnosno upoznavanja sa samim načinom i činom javne prodaje, a od 1. septembra biće obavezna elektronska javna prodaja i svi izvršitelji na celoj teritoriji Srbije biće u obavezi da koriste elektronsko javno nadmetanje, dodala je Mihajlović.

Mihajlovićeva je kao bitnu stvar potencirala da svi izvršni dužnici treba da prime rešenje o izvršenju.

- Prijemom rešenja o izvršenju ili bilo kog drugog pismena od javnog izvršitelja ili suda izvršni dužnici stiču pravo na pravni lek.

Pored pravnog leka postoje i dva pravna sredstva, a to su prigovor trećeg lica i jedno od najzloupotrebljavanijih sredstava i u starijim zakonima zahtev za otklanjanje nepravilnosti.

On nam je umnogome ranije usporavao rad i u 90 odsto slučajeva bio je neosnovan - rekla je Mihajlovićeva.

Sonja Prostran, viša pravna savetnica USAID Projekta vladavine prava, kazala je da kada se govori o izvršnom postupku zapravo govori o dve stvari - o informacijama o izvršnom postupku uopšte i o konkretnim izvršnim postupcima, odnosno kako građani mogu da dođu do informacije o nekom konkretnom postupku.

- Mi smo kao projekat pomogli Ministarstvu pravde da razvije elektronsku oglasnu tablu suda.

To je jedinstven portal za sve sudove gde će svaki građanin, unošenjem minimalnih podataka, moći da proveri da li se protiv njega vodi neki izvršni postupak ili ne, odnosno da li je on učesnik u nekom izvršnom postupku - rekla je Sonja Prostran.

Govoreći o "Ulozi organizacija civilnog društva u ostvarivanju efikasnosti i pravičnosti u postupku pred sudom",
Dragan Đorđević, iz Mreže odbora za ljudska prava, potencirao je postojanje instituta "posredovanja" između poverioca i dužnika u kome javni izvršitelji obezbeđuju posredovanje.

- Jedna od ključnih stvari je vodič koji smo pripremili u sklopu ovog projekta jer sadrži primere i situacije u kojima možete da se nađete kada je izvršni postupak u pitanju.

To je, takođe, još jedan od načina i mogućnosti za udruženja građana da pomognu u celoj ovoj priči - rekao je Đorđević.

Posle oficijelnog dela debate građani Vranja su panelistima mogli da postavljaju konkretna pitanja.

Debati je prisustvovalo pedesetak građana i predstavnika lokalnog pravosuđa.

Učesnike je pozdravio predsednik Osnovnog suda u Vranju Stojadin Stanković.

Ovo su bila druga Tematska otvorena vrata u Osnovnom sudu u Vranju.

Prva, u oktobru 2019. godine, održana su o temi "Zašto suđenja dugo traju".

OTVORENA VRATA PRAVOSUĐA

Opšti cilj projekta "Otvorena vrata pravosuđa", koji je podržan od strane USAID-a, je jačanje poverenja građana u rad pravosudnih institucija u Republici Srbiji kroz poboljšanje komunikacije između građana i pravosuđa. Projekat realizuje koalicija koju čini dvanaest organizacija koje se bave ljudskim pravima i razvojem demokratije, kao i strukovna udruženja pravosuđa: Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM), Centar za evropske politike (CEP), Udruženje tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije, Mreža odbora za ljudska prava u Srbiji (CHRIS mreža), Društvo sudija Srbije, Transparetnost Srbija, Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), Partneri za demokratske promene (Partneri Srbija), Beogradski centar za ljudska prava, Centar za pravosudna istraživanja (CEPRIS), Narodni parlament Leskovac i Forum sudija Srbije. Partner u Vranju je Centar za javno zagovaranje demokratije (CEDEM).

Komentari

Nataša Mihajlović je po ko zna koji put dokazala da je ne samo izvrstan pravnik i mag svog posla već i sjajan govornik.
Jasno, precizno i koncizno predstavljen novi zakon i sve njegove prednosti i mane.

Najnovije vesti