BPD Promovisana izdanja Sterijinog pozorja i Pozorišnog muzeja Vojvodine FOTO/VIDEO

Sterijino pozorje jedna je od najznačajnijih institucija u našem društvu i pozorišnom životu i vrlo je značajno da u ovom teškom vremenu, pogotovo za male izdavače ima sluha i mogućnosti da objavljuje priličan broj knjiga i garantuje redovno izlaženje časopisa za pozorišnu umetnost Scena, rekao je u Vranju Miloš Latinović, glavni i odgovorni urednik ove periodične publikacije.

U okviru 41. Borinih pozorišnih dana vranjskoj pozorišnoj publici prezentovana je upravo pozorišna publicistika Sterijinog pozorja, s posebnim osvrtom na Scenu, kao i izdanja Pozorišnog muzeja Vojvodine.

Izdavačka delatnost (arhivistika, periodične publikacije, teatrologija, izdanja koja sadrže dramske tekstove) jeste samo jedan segment rada ove dve institucije - Sterijino pozorje prvenstveno je poznato po pozorišnom festivalu.

Kako je rekao urednik Scene Latinović to je jedan od retkih časopisa ovog tipa u Srbiji koji izlazi redovno, onako kako je to utvrđeno i zamišljeno od osnivača.

"Scena pokušava da što aktuelnije zaokruži pozorišna dešavanja.

U tom smislu dogovorili smo da za naredni broj Scene od ljudi koji u Vranju rade i stvaraju festival dobijemo tekst o Borinim pozorišnim danima.

Ono što je naš problem, kao i svakog časopisa, jeste nedovoljna mogućnost da budemo prisutni na svim mestima, jer nemamo dovoljno resursa da ispratimo sve festivale i da zaokružimo rubriku koja se u našem časopisu tako zove", rekao je Latinović.

On je naglasio da u pogledu izdavaštva Sterijino pozorje istrajno neguje dva segmenta dramskog spisateljstva - domaću dramu i savremenu svetsku dramu.

"Tu objavljujemo tekstove za koje smatramo da su vrlo dobra ponuda srpskim pozorištima za inscenaciju.

Nažalost, nema za sada očekivanog povratnog efekta i zbog toga mi je izuzetno žao jer nudimo ne samo aktuelne tekstove o društvenim zbivanjima koja nas okružuju, već je reč o izboru tekstova koji su birani kao jednostavni za postavljanje na scenu - nisu preglomazni u smislu scenografije, nema previše likova", rekao je Latinović.

S druge strane to je komparacija sa drugim važnim segmentom, domaćom dramom, koja ima svoj prostor u svakom broju Scene.

"Obično su to dva dramska teksta koja su očekivana i planirana.

Sterijino pozorje, naime, ima konkurs za savremeni domaći tekst i onaj koji bude najbolji na konkursu bude štampan u Sceni.

Drugi obavezuući tekst za nas u redakciji je onaj dramski tekst iz predstave koji pobedi na Sterijinom pozorju", rekao je Latinović.

On je najavio da će Sterijino pozorje u okviru svoje izdavačke delatnosti u decembru objaviti dramu Gordana Mihića Balkan ekspres.

"Svi znaju da je to film i serija, ali malo njih zna da je to najpre objavljeno kao dramski tekst za pozorište, koji smo evo sada dobili sa 'blagoslovom' Mihićeve ćerke", otkrio je Latinović.

Sterijino pozorje je, kada je reč o izdavačkoj delatnosti, otvorilo vrata mladim teatrolozima, pozorišnim istoričarima, čitavom nizu mladih autora.

Izdaje i godišnje zbornike na određenu temu, a poslednji je bio naslovljen sa "Dramski tekst na marginama scene", o dramskim tekstovima koji su na neki način zapostavljeni iz najrazličitijih razlova, rekao je dramaturg Goran Ibrajter.

"Neki od vas znaju da je Sterijino pozorje po prvi put izdalo sabrana dramska dela Jovana Sterije Popovića, tj, njegove komedije i drame u dva toma, a za iduću godinu spremamo takođe veliki izdavački poduhvat povodom 275 godina rođenja i 200 godina smrti Joakima Vujića kada će biti objavljene Vujićeve sabrane drame", rekao je Ibrajter.

Zoran Maksimović, savetnik u Pozorišnom muzeju Vojvodine, kazao je da taj muzej postoji od 1982. godine, a izdavaštvo je sekundarna delatnost muzeja.

"Ipak, mi smo u godinama iz nas objavili oko 180 naslova od čega deo njih prezentujemo u Vranju i takođe poklanjamo vranjskom teatru.

Mi prevashodno izdajemo publikacije s ciljem da one stignu ljudima koji će da ih koriste", rekao je Maksimović.

On je pomenuo monografije o Miri Banjac i Peri Dobrinoviću i naznačio da će za desetak dana izaći knjiga o reditelji Nikiti Milivojeviću.

Kao posebno značajnu Maksimović je pomenuo knjigu Dušana Rnjaka o Joci Saviću (o kome je muzej napravio i izložbu u okviru Šekspir festivala), kao omaž čoveku koji je veoma značajan za pozorišni život, a skoro je potpuno zaboravljen.

Joca Savić rođen je1847. godine u Novom Bečeju i sa osam godina otišao je u Beč gde se školovao.

"On je najznačajniji pozorišni stvaralac u svetskom kontekstu.

Bio je glumac, i to vrlo značajan kako u komediji tako i u tragediji, a nama svakako najznačajniji kao reditelj.

On je u "Vajmaru" dostigao veliku glumačku slavu (igrao je 17 godina), a onda se prevashodno posvetio režiji i postao pozorišni reformator.

Čuli su sigurno mnogi za njegovu Šeskpirovu pozornicu.

Sahranjen je u Aleji velikana u Minhenu.

Pomagao je naše studente i učio naše glumce, bio je i teatrolog, napisao nekoliko knjiga, a bavio se i problematikom same organizacije scene, odnosa publike i pozorišta.

Profesor Rnjak, koji je u saradnji s nama objavio ovu knjigu, o njemu pre dvadesetak godina kod nas objavio Drame i pozornicu i u Matici srpskoj Knjigu režije Joce Savića.

Joca Savić je režirao oko 330 predstava i gotovo sva Šekspirova dela, Šilera, Getea, antičke dramatičare.

Ovde su obuhvaćena 23 Šekspirova dela", rekao je Maksimović.

Latinović je pomenuo da je Joca Ristić bio čuveni pedagog i da je Maga Magazinović učila kod njega.

"Godine 1889. je od Savića osnovana Šekspirova scena u Minhenu, a 1989. Mira Trailović je osnovala BITEF, tačno sto godina", ukazao je na ova dva značajna događaja Latinović.

Prezentacija izdanja Sterijinog pozorja i Pozorišnog muzeja Vojvodine bio je poslednji prateći program u okviru 41. Borinih pozorišnih dana u Vranju koji traju do četvrtka 28. oktobra.

D. Dimić

Najnovije vesti