Vranje - U Crnoj Gori nedavno su stupile na snagu izmene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma po kojem, kako su prenele Vijesti, banke ne smeju da primaju uplate u gotovini u iznosu od 10.000 evra ili više, a koje se odnose na prihod od prodaje imovine.
Kakvo je zakonsko rešenje u Srbiji, o tome piše N1info.rs
U Crnoj Gori se, nedavnim izmenama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, primenjuje opšte ograničenje gotovinskih transakcija na 9.999 evra. Naime, tamošnje banke i drugi pružaoci platnih usluga više ne smeju da primaju uplate u gotovini u iznosu od 10.000 evra ili više, a koje se odnose na prihod od prodaje nekretnina, motornih vozila, plovnih objekata... I druge pokretne i nepokretne imovine, niti povezane transakcije čiji je zbir preko te sume, o čemu su nedavno pisale i podgoričke Vijesti.
Kakva je situacija u Srbiji po pitanju ograničavanja gotovinskog poslovanja i očekuju li nas tu neke izmene?
U Narodnoj banci Srbije za portal N1 navode da je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma već usaglašen sa relevantnim međunarodnim standardima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
"U skladu sa odredbama člana 46. stav 1. Zakona, lice koje se bavi prodajom robe i nepokretnosti ili vršenjem usluga u Republici Srbiji ne sme od stranke ili trećeg lica da primi gotov novac za njihovo plaćanje u iznosu od 10.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti, bez obzira na to da li se radi o jednoj ili više međusobno povezanih gotovinskih transakcija ili jednom ili više ugovora u periodu od godinu dana, već se navedeni novčani iznos mora uplatiti na račun otvoren kod banke", navode u NBS.
Dalje, dodaju, stavom 2. istog člana propisano je da se ovo ograničenje odnosi i na fizičko lice koje prima gotov novac po osnovu ugovora o zajmu ili ugovora o kupoprodaji nepokretnosti.
Navedenim Zakonom je propisano i da se uplata gotovog novca u iznosu od 10.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti, na račun lica iz pomenutih stavova 1. i 2. ovog člana otvorenog kod banke - ne smatra primanjem gotovog novca u smislu ovog člana u odnosu na ta lica.
"Navedeno ograničenje u ovom kontekstu, znači da lice za uslugu koju vrši u okviru svojih uslužnih delatnosti ne sme da primi gotov novac u iznosu od 10.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti, već se navedeni novčani iznos mora uplatiti na račun lica koje vrši uslugu, otvoren kod banke", pojašnjavaju u NBS.
Naplata u devizama zabranjena, izuzeci retki
Pored toga, kako ističu u centralnoj banci, naplata u efektivnom stranom novcu u Republici Srbiji se može vršiti "samo izuzetno i u to u slučajevima koji su eksplicitno predviđeni podzakonskim aktom koji je Narodna banka Srbije donela na osnovu Zakona o deviznom poslovanju".
Tu je reč o, na primer, prodaji robe na međunarodnom aerodromu, prodaji goriva i maziva stranim vazduhoplovima i brodovima, prodaji putničkih karta i prehrambenih proizvoda u međunarodnom putničkom prevozu, naplati putarine za vozila strane registracije.
"Polazeći od iznetog, naplata za pružene usluge u zemlji kao i po osnovu prodaje nepokretnosti u Republici Srbiji se ne može vršiti u efektivnom stranom novcu, nezavisno od iznosa", ukazuju u centralnoj banci.
Prijava transakcija od 15.000 evra
Prema istom zakonu, u Srbiji podležu proveri sve uplate gotovine u iznosu od 15.000 evra naviše.
"Navedenim Zakonom propisana je obaveza prijavljivanja gotovinskih transakcija u iznosu od 15.000 evra ili više. Obveznici Zakona, među kojima su banke, ovlašćeni menjači i privredni subjekti koji menjačke poslove obavljaju na osnovu posebnog zakona kojim se uređuje njihova delatnost, platne institucije, posrednici u prometu i zakupu nepokretnosti i drugi subjekti navedeni u članu 4. Zakona, dužni su da Upravi za sprečavanje pranja novca dostavljaju propisane podatke o svakoj gotovinskoj transakciji u iznosu od 15.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti, kao i o svakoj sumnjivoj transakciji bez obzira na iznos (član 47. stav 1. i 2)", navode u NBS.
S tim u vezi, ako se u skladu sa analizom rizika od pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, koju je banka obavezna da izradi i redovno ažurira, utvrdi da u vezi sa strankom postoji visok rizik od pranja novca, finansiranja terorizma ili finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, u obavezi je da pribavi i proceni verodostojnost informacija o poreklu imovine koja je ili će biti predmet poslovnog odnosa, odnosno transakcije, što ne ograničava banku da unutrašnjim aktima propiše da i u slučajevima niskog ili srednjeg rizika stranke, odnosno za transakcije određenog tipa ili iznad određenog limita (koji je određen unutrašnjim aktom banke), prikupi podatke i informacije o poreklu imovine.
"Da li će u vezi sa strankom postojati visok rizik od pranja novca ili finansiranja terorizma ili će banka i za druga lica zahtevati dokaze o poreklu imovine zavisi od niza faktora koji se odnose na rizik stranke, geografski rizik, rizik transakcije, rizik usluge i druge faktore", navode u centralnoj banci.
Kad banka odbije transakciju
Banka je, ističu u NBS - "dužna da usvoji i primeni odgovarajuća unutrašnja akta kojima će obuhvatiti radnje i mere poznavanja i praćenja stranke, kojima, pored ostalog, definiše postupak pribavljanja i procene informacija o poreklu imovine koja je ili će biti predmet poslovnog odnosa, odnosno transakcije, u skladu sa procenom rizika".
"Ukoliko banka, na osnovu sprovedenih aktivnosti utvrđenih unutrašnjim aktima, ne može da utvrdi sve propisane radnje i mere poznavanja i praćenja stranke (uključujući i pribavljanje i procenu verodostojnosti informacija o poreklu imovine koja je ili će biti predmet poslovnog odnosa, odnosno transakcije) dužna je da odbije ponudu za uspostavljanje poslovnog odnosa, kao i izvršenje transakcije", objašnjavaju u NBS.
Na pitanje da li se očekuje izmena propisa, u centralnoj banci kažu da im, u pogledu mogućih izmena propisa nisu poznate inicijative za izmene Zakona koje bi predviđale smanjenje limita iz člana 46. Zakona ili izmenu praga od 15.000 evra za obavezno izveštavanje o gotovinskim transakcijama.
Mere koje sprovode menjači
U Narodnoj banci Srbije napominju da Zakon propisuje da su menjači prilikom obavljanja menjačkih poslova dužni da kod obavljanja transakcija u iznosu od 5.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti, "bez obzira na to da li se radi o jednoj ili više međusobno povezanih transakcija, sprovode radnje i mere poznavanja i praćenja stranke (utvrde i provere identitet stranke, pribave i procene informaciju o svrsi i nameni transakcije, pribave i procene informaciju o svrsi i nameni transakcije, kao i informacija o poreklu imovine, odnosno transakcije, u skladu sa procenom rizika i druge radnje i mere iz člana 7. Zakona)".
