20.01.2020

Poziv na bojkot NIN-ove nagrade

Grupa srpskih pisaca u pismu javnosti, pod naslovom „Bojkot NIN-ove nagrade“ ukazuje da o ovom književnom priznanju „već preterano dugo i preterano često“ odlučuju „što stručno, što moralno, a najčešće i stručno i moralno nekompetentni ljudi, za koje nije jasno po kom merilu su birani“, pišu Večernje novosti.

„Od trenutka u kom su nedeljne novine NIN postale vlasništvo jedne inostrane privatne kompanije“, ukazuje se u pismu, „taj negativan trend primetno raste, da bi do kulminacije proizvoljnosti došlo ove godine“.

„Bilo bi minimalno korektno da odluku o najboljem romanu srpske književnosti donesu kritičari koji sistematski prate savremeni domaći roman.

Međutim, ovogodišnji žiri ne ispunjava čak ni te uslove“, smatra osamnaestoro potpisnika pisma.

Prema njihovom mišljenju, u skladu sa sastavom žirija, dobijen je i uži izbor od 10 knjiga, „koji, čast izuzecima, i bez obzira na to koja su dela ušla u najuži izbor i koje će biti proglašeno dobitnikom, predstavlja tragikomičan pokušaj da se poetička proizvoljnost promoviše kao idejni pluralizam, jalova politička korektnost kao slobodoumlje, a da se provincijalna, kolonijalna svest, proglasi kosmopolitizmom“.

Pošto potpisnici pisma ne mogu da utiču na odluke „koje se donose u okviru jedne privatne firme“, oni navode da u buddućnosti neće učestvovati u „jednoj sve većoj sramoti“.

Od svojih izdavača potpisnici zahtevaju da njihova dela ne prijavljuju u konkurenciju za NIN-ovu nagradu, „a od ovog i narednih, verovatno jednako spornih žirija, da ih, neprijavljene, ne uzimaju u obzir“.

Potpisnici pisma su Vladimir Kecmanović, Vladimir Tabašević, Dejan Stojiljković, Đorđe Pisarev, Emir Kusturica, Igor Marojević, Laura Barna, Lidija Jelisavčić Ćirić, Ljubica Arsić, Marko Krstić, Milan Ružić, Miro Vuksanović, Muharem Bazdulj, Nikola Malović, Sava Damjanov, Slaviša Pavlović, Slobodan Vladušić i Franka Petrinović.

Ime dobitnika nagrade za nabolji roman godine u ponedeljak će saopštiti žiri koji čine Teofil Pančić (predsednik), Branko Kukić, Marija Nenezić, Ivan Milenković i Marjan Čakarević.

U najužem izboru su romani Milenka Bodirogića „Po šumama i gorama“ („Orfelin“), Slobodana Tišme „Grozota ili…“ („Čarobna knjiga“), Steva Grabovca „Mulat albino komarac“ („Imprimatur“), Ane Vučković „Jugoslav“ („Partizanska knjiga“) i Saše Ilića „Pas i kontrabas“ („Orfelin“).

 

Izvor: Danas

Foto NIN