Zašto Vranje i dalje nema dom za stare osobe

PUPS, koji participira u lokalnoj vlasti, po ko zna koji put pokreće inicijativu za otvaranje Doma za stara lica u Vranju. Posle propuštene šanse za početak rada ustanove tog tipa 2007. godine, iz vlasti danas stižu objašnjenja da trenutno nije povoljan finansijski momenat za ovakvu investiciju. Struka, pak, daje svoja tumačenja po kojima se problem starih lica i njihove usamljenosti, odnosno nepostojanja kapaciteta adekvatnog smeštaja i nege u određenoj ustanovi, može rešavati kroz drugačije sadržaje. Za sada o onima koji nemaju nigde nikoga, o napuštenim i najstarijim sugrađanima koji ne mogu sami, brine Prihvatilište Centra za razvoj lokalnih usluga socijalne zaštite.

Lider vranjskog odbora Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS) i zamenik predsednika skupštine grada Gradimir Jovanović zatražio je opet, po ko zna koji put, da lokalna samouprava nađe mogućnost za otvaranje Doma za stara lica na području grada Vranja.

- Maksimalno podržavamo delovanje Centra za razvoj lokalnih usluga socijalne zaštite, smatramo da treba pojačati i službu geronto domaćica, ali bismo da iznova oživimo ideju o otvaranju Doma za starija lica ili Geronto centar u Vranju, koju potenciramo već nekoliko godina.

Jer, Vranje je, čini mi se, jedini grad u Srbiji te veličine koji nema takvu ustanovu, a znam da je imaju čak i manje sredine od Vranja.

Smatramo da bi najkasnije u ovoj godini grad, uz pomoć države, trebalo da reši ovaj problem, omogućavajući velikom broju starijih osoba da koriste usluge tog centra, nađu utočište i dostojanstveno prožive starost - kazao je Jovanović.

Članica Gradskog veća za socijalnu politiku Danijela Milosavljević slaže se sa inicijativom Jovanovića za osnivanje staračkog doma.

Ona, međutim, podseća da je 2007. godine grad bio na pragu otvaranja takve ustanove, ali da se to "iz nekih razloga nije dogodilo".

- Otvoriti Dom za stara lica je u ovom momentu malo teže.

Imamo s jedne strane uredbu o zabrani zapošljavanja ljudi, sa druge strane finansijski momenat za tako nešto nije najpovoljniji.

Postoji mreža sličnih ustanova na teritoriji Srbije, postoje i određeni pregovori i dogovori, a da li ćemo uspeti da nešto uradimo u dogledno vreme teško je pitanje.

Činjenica je i da se sve više otvaraju privatni starački domovi na teritoriji Srbije, kao i da samo ministarstvo ima izdvajanja u vidu subvencija za te domove.

Jesmo voljni da Vranje ima starački dom, da je ovaj jedini okružni koji imamo u Surdulici nedovoljan, ali kod nas postoji Prihvatilište sa kojim uspevamo da premostimo određene probleme - konstatuje Milosavljevićeva.

Branimir Stojančić, odbornik SPS-a u lokalnom parlamentu i bivši gradski većnik za socijalna pitanja, nije hteo da otvara temu u pogledu toga "ko je 2007. godine napravio propuste i blokirao otvaranje staračkog doma u Vranju".

- Ne slažem se sa Jovanovićevom idejom u pogledu geronto domaćica, jer treba da prihvatimo to na uštrb ličnih pratilaca dece.

Te dve stvari se međusobno potiru.

Moj bi predlog bio, pre nego što uđemo u priču u vezi sa osnivanjem Geronto centra, da se uradi studija i procena o kapacitetima i potrebama starih lica za uslugama tog tipa, analiza o popunjenosti privatnih domova, jer starački dom je izuzetno skupa investicija.

Pamtim da su posle 2007. neki strani donatori bili zainteresovani za otvaranje Geronto centra u Vranjskoj Banji; možda to nije loša ideja i možda bi eventualno takva inicijativa donatora mogla da se iskoristi kao šansa da se ustanova otvori u Banji, naravno u saradnji sa Fondom PIO - navodi Stojančić.

On naglašava da je najbitnije da transformacija nekadašnjeg Doma za nezbrinutu decu u Vranju "konačno dobija svoj finalni smisao i ostvaruje završni cilj".

- Podsetiću da sam, kao član Gradskog veća za socijalna pitanja u prethodnom mandatu, bio i protiv otvaranja Sigurne kuće za žrtve porodičnog nasilja, i to na osnovu određenih procena.

Ali, dobro, i to je završeno, mislim da direktorka Centra za razvoj lokalnih usluga socijalne zaštite ima razlog da se pohvali onim što je urađeno u vezi sa licenciranjem ustanove - navodi Stojančić.

Stamenković: Obezbedimo ljudima dostojanstvenu starost

Lider vranjskih demokrata i šef odborničke grupe DS-a u Skupštini grada Vranja Slobodan Stamenković smatra da u Vranju "i te kako ima potrebe" za otvaranjem Doma za stara lica.

- Ako hoćemo da se u skupštini predstavimo kao odgovorna grupa ljudi, bili u vlasti ili opoziciji, nema mesta nikakvom politikantstvu po ovom pitanju.

U Vranju je sve više starih, bolesnih, nemoćnih, ali i usamljenih osoba.

Osoba koje nisu u stanju da se samoorganizuju, ali mogu da plate smeštaj.

Ima mnogo ljudi koji bi uz pomoć rodbine mogli da podnesu troškove smeštaja, a na nama je da im ponudimo ustanovu gde bi mogli da borave, uz adekvatnu zdravstvenu negu i socijalizaciju.

I to treba da bude jedan od prioriteta u narednom periodu.

Znaju u CSR kakva je procedura da se starijim licima obezbedi smeštaj u nekoj od takvih ustanova u Srbiji; da nije privatnih domova, koji sve više niču, imali bismo potpuni kolaps u toj oblasti.

Dok to ne obezbedimo, kod nas će se stara lica zbrinjavati u bolnicama, kao što je sada često slučaj.

Ali, bolnica nije tu da zbrinjava stare osobe, ona postoji da bi lečila pacijente, efikasno, što kraće i sa najminimalnijim troškovima - navodi Stamenković, koji kao neuropsihijatar u vranjskoj bolnici ima iskustva sa ovim problemom.

Direktorka Centra za razvoj lokalnih usluga socijalne zaštite Ivana Tasić navodi da se usluge geronto domaćica pružaju preko projektnog finansiranja i da tu ima prostora "za onoliko usluga koliko ima novca".

- Prošle godine smo preko UNDP-a dobili sredstva za 16 geronto domaćica koje su pokrivale 64 domaćinstva.

Sva stara lica u našem Prihvatilištu imaju 24-časovnu negu od strane celog stručnog tima; imamo doktora, adekvatno i stručno ljudstvo koje ulaže sve da reši probleme.

Znamo u ovom periodu da primimo i smestimo do 50 korisnika.

Što se tiće Staračkog doma, možda u tom pogledu ima i boljih ideja, ali otom potom, kada bude vreme - kaže Tasićeva.

OD MILION DO TRI MILIONA EVRA

U Srbiji ima više od 40 domova čiji je osnivač država ili pokrajina, a među njima su gerontološki centri, domovi za stare i penzionere i domska odeljenja kojima je delatnost pružanje usluga i smeštaja starim osobama. Osim toga, postoji i preko sto domova za stare koji su dobili dozvolu za rad po ranijim propisima koji pružaju uslugu starima, ali i 18 novih koji su dobili licencu po novim uslovima, a koji su na snazi od pre četiri godine. U državni starački dom koji su svojevremeno RTB gradio u Boru uloženo je milion evra, isto toliko i u dom u Kikindi, dok je država u izgradnju sličnog doma kapaciteta 50 osoba u Despotovcu uložila čak 3 miliona evra. Tek nešto manje (300 miliona dinara) koštao je dom za stare u Novom Pazaru.

Ona dodaje da će Centar ove godine opet aplicirati za sredstva za geronto domaćice.

- Mi smo lane imali neke problem, kao što je bio onaj sa licenciranjem ustanove.

Nije bilo dovoljno samo ugraditi liftu zgradi.

Velika prepreka je bila
nepostojanje adekvatnog sistema protivpožarne zaštite, unutrašnje i spoljašnje hidrantske mreže, negorivog poda.

Od februara smo krenuli da to rešavamo i uz veliku podršku grada završili.

Sredili smo sve to i u Sigurnoj kući, dobili upotrebnu dozvolu, i nadam se da ćemo u 2019. godini biti licencirani kao ustanova.

To će nam omogućiti da sve usluge budu na potrebnom nivou i da nesmetano funkcionišemo u svim oblastima - kaže Tasićeva.

Prema novijim procenama u Vranju ima oko 18.000 penzionera.

PROCEDURA ZA PRIJEM U STARAČKE DOMOVE

Smeštaj u staračke domove u Srbiji obaclja se preko matičnog Centra za socijalni rad, tako što zainteresovano lice podnosi zahtev sa pratećom dokumentacijom, izvod iz knjige rođenih, uverenje o državljanstvu, ček od penzije ili dokaz o drugim primanjima i medicinsku dokumentaciju. Potrebno je takođe da osoba ispunjava tri važna uslova - da ne boluje od zaraznih, ni od duševnih bolesti, kao i da samovoljno dolazi u dom. Na osnovu dokumentacije donosi se odluka o prihvatanju ili neprihvatanju zahteva. Jedan od prvih privatnih domova za stare na jugu Srbije sa licencom nalazi se u Leskovcu. Cena mesečnog smeštaja u privatnim domovima je oko 300 evra. Osoblje većine privatnih domova, osim negovateljica i medicinski sestara, čine lekari specijalisti, fizioterapeuti i socijalni radnici. Organizuju se kreativne radionice, društvene igre, izleti. Domovi za stare moraju imati licencu za rad koju izdaje Ministarstvo za rad, zapošljavanja i socijalnu politiku.

Najnovije vesti