Tradicionalne instrumente Vranja treba svirati, a ne čuvati u vitrinama FOTO/VIDEO

Izložba i demonstracija sviranja na starim, pomalo zaboravljenim tzv. tradicionalnim instrumentima koji su se svirali i sviraju se u Vranju i okolini, ali i u drugim udaljenim i manje udaljenim srodnim muzičkim podnebljima, održana je u sklopu Dana Vranja.

O instrumentima su govorili i na njima svirali članovi vranjskog Udruženja VED - Goran Arsić iz Vranja i Dejan Spasović, muzičar po porodičnom poreklu sa ovih prostora koji živi u okolini Skoplja.

Arsić je pred okupljenim zaljubljenicima u tradicionalno muzičko nasleđe, nabrajajući instrumente koji su se našli na ovoj izložbi kao i njihove karakteristike, kazao da je reč o muzičkim instrumentima i muzici koji traju vekovima.

"Ovde ima jedna tambura, našao sam je kod jednog prijatelja pre dvadesetak godina.

Video sam je kako visi na zidu, pitao odakle mu, a on meni "to je moj deda pravio i svirao".

Ta tambura je, dakle, stara više od sto godina.

On mi je poklonio, da nije verovatno bi propala", rekao je Arsić.

On je dodao da su tradicionalni instrumenti vrlo često predstavljeni na freskama i da se tu "vidi kontinuitet" u njihovom opstajanju i upotrebi u svakodnevnom životu.

"Imali smo među našim aktivnostima susrete sa decom u vrtićima gde smo pravili izložbe starih instrumenata, svirali i pevali za decu predškolske ustanove u smislu tog kontinuiteta.

Kada je reč o pesmama koje se sviraju na ovim prostoru ima jedna specifičnost.

Na primer, u mnogim krajevima, mnogo različitih pesama kada posmatramo tekst, peva se na istu melodiju.

U Vranju je obrnuto.

Na isti tekst postoje po dve, tri melodije i to potpuno drugačije jedna od druge", naveo je Arsić.

Po njegovim rečima postoji i jedan zanimljiv način razmišljanja.

" Postoji jedna vranjska pesma koja je kao haiku, a zove se "Crno grojze, drenovica".

Prva strofa ide ovako: "Crno grojze drenovica, Tale le zumbule".

U drugoj se kaže "za tebe ukradeno" i u trećoj "na tebe doneseno".

Oni koji drugačije razmišljaju kažu "u, što je lepa pesma, šteta što nema mnogo strofa".

A, šta hoćeš više od ovoga?

Ove tri kratke strofe predstavljaju čitav film.

Dakle, naglašeno je da je grojze "drenovica", u to vreme retka vrsta.

Tale je devojka Natalija.

Dakle, pevač peva o tome kako muškarac rizikuje život, krade grožđe, da bi njoj dao.

Ceo film - i to je taj specifičan način razmišljanja", rekao je Arsić.

Dejan Spasović ispričao je da se 1992, prve godine na fakultetu, slučajno upoznao sa jednim duvačkim instrumentom - šupeljkom - i da se od tada, skoro trideset godina bavi tradicionalnom muzikom i muzicira na starim instrumentima.

"Ono zbog čega sam se upustio u celu ovu avanturu je zvuk instrumenata, jer svaki od ovih koje vidite ovde koliko god da je isti ima različiti zvuk.

Ta boja, taj zvuk svako ponaosob ima različitu priču.

Ja lično sviram sve muzičke instrumente koji mi prijaju", rekao je Spasović.

On smatra da u Vranju ima interesovanja za tradicionalne instrumente, ali da nema uslova da se oni približe ljudima.

"Treba oformiti mesto gde oni koji su zainteresovani za tradicionalnu muziku mogu ne samo da vide instrumente, već i da ih probaju.

Jer, instrument u vitrini je mrtav instrument, moraju ljudi da ih koriste", kazao je Spasović.

Na izložbi tradicionalnih instrumenata u Vranju predstavljeni su žičani, gudački, duvački, udarački i drugi tradicionalni instrumenti.

Bili su izložene tambure, ut, saz, baglama, ćemane, gadulka, zarb, bendir, tarabuka, đembe, ćup razne vrste duvačkih instrumenata poput kavala, frula, šupeljki, frula, dvojnica i sl.

Demonstraciju sviranja na tradicionalnim instrumentima možete pogledati u video materijalu Vranje News-a u nastavku.

Ovaj medijski projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Najnovije vesti