Redak prizor: Bliski susret sa srndaćem na reci Pčinji VIDEO

Jedan naš sugrađanin imao je proteklog vikenda privilegiju da se "druži" sa prelepim srndaćem u prirodnom okruženju reke Pčinje gde se sa društvom nalazio na pikniku.

Ovakve situacije su prava retkost u prirodi, imajući u vidu da je srndać izuzetno oprezna životinja, opremljena neverovatnim čulom mirisa, kao i da je reč o životinji koja se najčešće kloni ljudskog prisustva.

- Utoliko me više začudila cela situacija.

Naime, pošao sam da prošetam do reke, kada sam čuo neko šuštanje iz obližnjeg gustog rastinja uz obalu.

Pomislio sam da je najverovatnije neki ribolovac, ali je iz žbunja najpre provirila glava, a potom i ceo mladi, prelepi srndać.

Krenuo sam da vadim telefon iz džepa kako bih snimio ceo prizor, plašeći se da će sigurno pobeći čim mi oseti miris ili vidi moje pokrete, ali srndać je lagano uskočio u vodu i počeo da pliva ka meni.

Nemoguće da nije osetio miris, da me nije video, sve vreme sam se čak pomerao snimajući, ali je on uporno išao u mom pravcu.

Kada me već prošao, kao da se malo prenuo i odreagovao, verovatno na moje pomeranje telefona, ali to je bio minimalan pokret, nastavio je lagano da kaska odlazeći od mene, to čak nije ni bio beg.

Nastavio je da se mirno kreće rekom.

Zahvaljujem mu se na ovakvoj privilegiji, jer je situacija zaista bila neverovatna za mene i mogu reći da sam uživao - ispričao je za Vranje News naš sugrađanin.

SRNDAĆ

Srna ili srndać (lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja, rasprostranjena na području Srednje Evrope i Azije.
Prisutna je na području od Ladoškog jezera prema Crnom moru, gde joj areal zaobilazi stepe i skreće prema Balkanu. Zapadna granica prostiranja ove vrste se kreće od skandinavskih planina, uz zapadne obale Velike Britanije, prema Gibraltaru. Nema ih u Irskoj, Korzici, Siciliji, Sardiniji i Grčkoj. Srne ili srndaći imaju skladno, vitko, lagano i veoma pokretno telo. Noge su im vitke i duge, a kopita crna. Uprkos tome, srne nisu izdržljivi trkači. Imaju kratak i jedva vidljiv rep. Dužina od njuške do repa iznosi 130-140 cm. Težina zavisi od područja na kojem borave, hrane, godišnjih doba, fiziološkog stanja i pola (ženke su 5-10% lakše u odnosu na mužjake). Težina obično iznosi oko 25 kg, ali može dostići i 40 kg. Srna se kreće hodom, kasom i skokom, a odličan je plivač. Letna dlaka je rđastocrvena, a zimska kestenjastosiva. Zadnjica joj je obrasla belom dlakom, koja je leti manje uočljiva nego zimi. Lane je smeđe, sa belim pegama do prvog linjanja. Za obeležavanje teritorije i druge oblike mirisne komunikacije služe se kožnim žlezdama. One se nalaze između papaka zadnjih nogu, a ispod skočnog zgloba sa spoljašnje strane su smeštene žlezde lojnice, koje takođe ostavljaju miris na vegetaciji o koju se životinja očeše. Srndać ima i čeonu žlezdu, koja mu služi za označavanje granica područja. Od čula srna ima izvrsno razvijen sluh, miris i ukus. Vid je slabo razvijen jer je njeno oko astigmatično pa vidi samo veće predmete i to nejasno, a najbolje opaža kretanje. Po načinu života i ponašanju, srna je pretežno dnevna životinja i najviše se kreće popodne i u večernje sate. Tokom dana uzima hranu u 8-11 intervala. Prosečan životni vek jedinke iznosi 13-15, a ponekad 17-18 godina.

Wikipedia

Najnovije vesti