Poslednja odbrana Ćoške i životne sredine Vranja (FOTO, VIDEO)

Ivana Stojanović i Miloš Pešić iz Vranja formirali su Fejsbuk grupu "You don’t shit where you eat", a ovim simboličnim nazivom, kako kažu, želeli su da pokažu sugrađanima "bes i neku vrstu upozorenja, kao i da upute apel da ne ruiniraju, uništavaju i unazađuju životnu sredinu".

U konkretnom slučaju, da prestanu sa upropašćavanjem vranjskog izletišta Ćoška.

Do sada su, zvanično, zajedno pokrenuli pet akcija čišćenja Ćoške, a izabrali su da krenu sa ovim izletištem jer, kako kažu, tamo su najčešća okupljanja sa društvom.

- Volimo prirodu i volimo da uživamo u njoj, to je jedan od motiva.

Naše akcije čišćenja organizujemo uglavnom vikendom, jer zbog poslovnih obaveza ne možemo radnim danima.

Okupimo se subotom i nedeljom, pomažu nam naši drugari, poznanici, uskoče slučajni prolaznici, pa čak i deca, a kada vidimo njih, posebno nam je drago.

Svako ko želi da pomogne, ko ima volje i entuzijazma, dobrodošao je – kaže za Vranje News Ivana, inače profesorka engleskog jezika.

Izdvajaju sopstveni novac kako bi kupili velike plastične kese u koje sakupljaju svo smeće koje tamo pronađu.

- Ima svega i svačega, a malu prostoriju u građevini, između ostalog, neki naši sugrađani koriste i kao WC.

Na sve strane đubre, plastične flaše, čaše, kese, čak smo pronašli i životinjski leš.

Najgore je što bacaju i lome staklenu ambalažu, pa nam je mnogo teško da ubacimo staklo u kese koje mogu lako da se pocepaju – objašnjava Ivana.

Od Ćoške, prvi najbliži kontejner nalazi se kod Gornje pijace, i to je, kako kažu, jedan od najvećih problema.

- Pisali smo zahtev preduzeću Komrad da nam obezbede jedan kontejner koji je neophodan i koji bi mnogo značio.

Sada ima samo jedna mala kanta, a mi napunimo smećem najmanje deset velikih crnih kesa.

Dok čistimo obavezno nosimo rukavice, a svako od nas ponese od kuće šta ima od alata.

Obavezna je metla i đubrovnik, lopata, ašov, kolica, kofa.

Problem je kada niko od nas ne dođe kolima, jer nam je teško da dođemo pešice do kontejnera kod pijace.

Zato apelujemo da se obezbedi kontejner – kaže Miloš, elektrotehničar radio i video tehnike.

S obzirom na to da se vodi spor oko zemljišta, navodi Ivana za Vranje News, Ćoška je „ničija zemlja“ i verovatno zbog toga "nikog nije briga šta se tamo dešava".

- Dok se ne završi taj spor, razmišljali smo da pišemo peticiju kojom ćemo da tražimo da grad na neki način zaštiti Ćošku ili da komunalna policija obilazi makar dva puta dnevno izletište i da počnu već jednom sa pisanjem kazni za bacanje smeća.

Najveći problem je što kod nas vlada ekološko bezakonje – ističe Ivana.

Jedan od ekoloških problema u gradu su, kaže, i fabrike kao zagađivači vazduha i životne sredine koje izazivaju ekološke poremećaje.

- Iako imamo dobru pijaću vodu, ne možemo da je koristimo, jer su nam cevi stare.

Zatim je problem naša zagađena reka, a Južna Morava nam je tužna.

Gomila se smeće koje sami bacamo, a treba najpre da recikliramo otpad, a ne da ga bacamo po ulicama i svuda gde stignemo.

Potrebno je razvijati ekološku svest kod najmlađih, a probuditi je kod starijih sugrađana – kaže Ivana.

Ona dodaje da deci treba obezbediti i pružiti više rekreacije i sporta, umesto kafana i kladionica.

- Treba ih ohrabrivati i pustiti da rade samostalno kako bi na taj način razvili preduzetnički duh i naučili da budu kreativni.

Huliganstvo, nemar i nebriga tiču se svih ljudi u gradu, pa i političara.

Nažalost, mladi danas mnogo više poseduju takve vrednosti, nego moralne – napominje Ivana.

Nisu toliki optimisti, kažu, da bi verovali da može doći do velikih promena, ali i pored toga, nastaviće sa akcijama i održavanjem Ćoške.

Miloš za Vranje News navodi da je njihov cilj da Ćoška postane mesto gde će jednog dana moći da se održavaju različita kulturno-umetnička dešavanja.

- Svaka pomoć nam je dobrodošla.

Želimo prvo da uredimo Ćošku, a onda bismo se posvetili Borinom brdu, Kazanđolu...

Imamo i volje i entuzijazma.

I kada završimo sa sređivanjem Ćoške, nastavićemo sa održavanjem izletišta.

Nisam toliki optimista da verujem da će doći do velike promene, ali to više nije do nas.

Nedostaje nam kulture i obrazovanja i to je problem – zaključuje Miloš.

VOLONTERI

U dosadašnjim akcijama učestvovali su akademski slikari Milena Tošić i Ivica Stošić, studenti Vladimir Stevanović, Dimitrije Virag i Dušan Serafimović, od ostalih sugrađana Miloš Popović, Nikola Ilić, Tatjana Jovanović, Srbislav Petrović, Marko Nedeljković, Nenad Jovanović, Sanvila Hadžinikolić, Despot Stevanović, Ognjen Nedeljković, od stranaca Maximiliano Patricio Bass, a posebno pominju Sanju Petrov i Marka Veljkovića Krapu.

- Da ne zaboravimo da pomenemo Planinarski klub „Železničar 2006“ koji postoji skoro dvanaest godina. Svojim učešćem u različitim ekološkim akcijama brinu se o prirodi i očuvanju životne sredine, a organizuju i lokalne akcije sa ciljem da se upoznaju brda i planine u Vranju i okolini. Drago nam je da postoji jedno takvo društvo u gradu – ističe Miloš.

Nije problem u konjima

Ivana Stojanović naglašava da je u više navrata, prilikom razgovora sa sugrađanima, čula o predrasudama koje postoje u vezi sa zagađivanjem izletišta Ćoška.

- Kad nekom kažem da idemo gore na brdo i da čistimo Ćošku, obično kaži "aaa, da, oni konji tamo...".

Međutim, moram da kažem da nije problem u konjima ili drugim životinjama i njihovim fiziološkim potrebama.

Oni ne bacaju đubre, a sve što ostave iza sebe je organsko i priroda ga razgrađuje.

Problem je u ljudima, koji u prirodi koju bismo trebali da čuvamo kao oči u glavi bacaju plastiku, staklo i ostalo đubre - upozorava Ivana.

Poklon građanima Vranja

Izletište Ćoška je 1928. godine građanima Vranja poklonio poznati vranjski trgovac Rista Stajić.

Do novembra 2014. godine izletište je bilo u vlasništvu Ugostiteljskog preduzeća Vranje, sa restoranom i velikom baštom.

Onda je država formirala novo preduzeće, Privredno društvo "Ugostiteljstvo, turizam i usluge" d.o.o Vranje i preuzela gazdovanje nad desetak objekata ove firme, između ostalog i nad Ćoškom.

Ovo izletište bilo je omiljeno mesto za okupljanje mladih u Vranju do kraja osamdesetih godina prošlog veka.

Delimično je sređeno 2013. godine, sredstvima Apatinske pivare i Grada Vranja neposredno pre održavanja Prvomajskog uranka.

Od tada, osim par ad hoc akcija nadležnih, mesto je opet prepušteno nebrizi institucija i za njega se bore samo volonteri.

Tekstovi u sklopu projekta „Internet eko magazin“ sufinansirani su sredstvima iz budžeta Grada Vranja. Mišljenja, stavovi i zaključci izneti u tekstovima su isključiva odgovornost portala Vranje News i autora i ne odražavaju mišljenja i stavove lokalne samouprave Vranja.

Najnovije vesti