Junak srpskog doba: dr Vladan Đorđević, čovek čije je ime odredilo sudbinu FOTO/VIDEO

U rađanju vojnog i našeg nacionalnog zdravstvenog sistema na jugu Srbije posebno se izdavajalo jedno ime - ime sekretara Ujedinjene omladine srpske, sanitetskog pukovnika, lekara, književnika, političara, predsednika beogradske opštine, diplomate, ministra prosvete, privrede i inostranih dela, predsednika vlade, osnivača Crvenog krsta Srbije i Srpskog lekarskog društva dr Vladana Đorđevića, izjavio je u četvrtak u Vranju istoričar dr Dejan Antić.

On je, govoreći na otvaranju izložbe "Zaboravljeni junak dr Vladan Đorđević", podsetio da je 22. januara 1878. godine, samo desetak dana nakon svečanog ulaska jedinica Šumadijskog korpusa u Niš, formirana velika niška vojna bolnica, koja je u momentu osnivanja bila vojna, ali i civilna zdravstvena ustanova u čijem je začetku veliku ulogu imao sam dr Đorđević.

- Zato je i ova izložba posvećena neumornom nacionalnom radniku i pregaocu koji je u mnogim teškim momentima stajao uz svoj narod - naglasio je Antić, docent Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu i recenzent ove izložbe.

Ivana Gruden Milentijević, kustos Narodnog muzeja u Nišu i autorka izložbe, osim medicinskih zasluga za srpsko zdravstvo istakla je i veliki politički značaj dr Đorđevića.

- Mnogi smatraju da od vremena kada je on bio gradonačelnik Beograda kreće modernizacija prestonice; uvedena je elektrifikacija, ulice su nivelisane, kaldrmisane, u potpunosti je krenulo određenje Beograda ka modernim prestonicama.

Prilikom izgradnje Beograda formirao je ceo tim koji je putovao Evropom, od Budimpešte do Londona, "prepisujući" bukvalno sve stvari značajne za razvitak jedne prestonice.

Političku karijeru okončao je 1900. godine kao predsednik Vlade Srbije, posle veridbe Aleksandra Obrenovića i Drage Mašin kada je dao ostavku na mesto predsednika Vlade i povukao se u Beč.

U međuvremenu mu je zabranjen povratak u Srbiju.

Vratio se 1906. kada je uhapšen bez ikakvog dokaza krivice zbog navodnog odavanja državnih tajni u knjizi "Kraj jedne dinastije".

Nije ga štedeo ni Prvi svetski rat; 1916. godine interniran je u Austriju.

Te godine je dobio ponudu da potpiše da će penziju koju prima u Srbiji primati na račun "bivše srpske države".

Na to je rekao: "Znate, ja ću možda bez penzije i preživeti, ali sa saznanjem da sam potpisao da je srpska država bivša sigurno neću - citirala je Đorđevićeve reči Gruden Milentijević, podsećajući da je doktor svoj život okončao u sanatorijumu u Vizbadenu, u teškom siromaštvu.

Antić je, pak, naglasio da je autorka izložbe najveću pažnju posvetila onim segmentima života i delovanja dr Đorđevića "koji su obeležili njegovu karijeru".

- Ja bih izdvojio dve tačke: prva je dr Vladan Đorđević kao reformator celokupnog zdravstvenog sistema Kraljevine Srbije, što se vidi na izloženim panoima, i dr Vladan Đorđević kao političar, diplomata i predsednik vlade koji je aktivno radio na rešavanju srpskog nacionalnog i crkvenog pitanja.

Posebno me u celoj priči inspirisala jedna rečenica koju je u predgovoru pratećeg kataloga napisao upravnik Vojne bolnice u Nišu pukovnik dr Jovica Stanojković koja afirmativno ističe etičko načelo da će nas "naslednici ceniti onoliko koliko mi budemo cenili svoje prethodnike" - citirao je Antić.

TRIČKOVIĆ: UZOR, SNAGA i PUTOKAZ

Izložbu u Vranju zvanično je otvorio predsednik Skupštine grada Dejan Tričković rekavši da je srpska istorija "prepuna zaboravljenih velikana poput dr Vladana Đorđevića".

- Ovo je prilika da se javnost, a posebno mladi ljudi upoznaju sa likom i delom jednog genijalnog uma i svestrane ličnosti koja im može biti uzor u životu, snaga i putokaz kuda treba da ide njihova karijera i život - kazao je Tričković.

Mila Nedeljković iz Vojne bolnice u Nišu zahvalila je što je Vranje otvorilo vrata ovoj izložbi.

- Ove godine, 22. januara na Dan vojne bolnice, otkrili smo bistu posvećenu dr Vladanu Đorđeviću u kompleksu naše ustanove i to je jedan od načina da mu se odužimo - rekla je Nedeljkovićeva.

Izložbu je povodom proslave Dana državnosti organizovao Narodni muzej u Vranju u suorganizaciji sa Vojnom bolnicom u Nišu.

Direktor vranjskog muzeja Saša Stamenković naglasio je da će ta ustanova "nastaviti da bude čuvar naše tradicije, uspomena na slavne pretke i ponosa srpskog naroda".

M. i D. Dimić

GODINA AKADEMIKA ĐORĐEVIĆA

Dr Vladan Đorđević je ličnost koja je obeležila poslednje decenije XIX veka u kulturnom i političkom životu Srbije. Rođen je 21. novembra/3. decembra 1844. u Beogradu kao Hipokrat, od oca Đorđa Đorđevića i majke Marije Đorđević, rođene Leko. Otac Đorđe, sanitetski potporučnik, poreklom Srbin, poticao je iz severne Grčke. Majka Marija rođena je u poznatoj beogradskoj porodici cincarskog porekla kao kćerka Marka Leka i praunuka Marka Leka iz Vlahoklisure. Porodica Leko, kao i druge cincarske porodice, iselila se iz današnje Severne Grčke u Austriju, tj. Vojvodinu, u Belu Crkvu, zbog turskih odmazda nad pravoslavnim stanovništvom. Vladan je kao državni stipendista završio studije medicine u Beču, a potom i specijalizaciju hirurgije kao jedan od najboljih studenata čuvenog profesora Bilrota. Tokom francusko-pruskog rata dr Đorđević je usavršavao hiruršku tehniku i proučavao vojnosanitetsku službu što će mu po povratku u Srbiju mnogo značiti prilikom ustrojstva srpskog vojnog saniteta. U političkoj karijeri ostao je upamćen kao uspešan predsednik beogradske opštine, ministar prosvete i crkvenih pitanja i zastupnik ministra privrede u Vladi Nikole Hristića. Bio je diplomata u Atini i Carigradu i, konačno, predsednik Vlade. Pored dela iz istorije medicine dr Vladan Đorđević je pisao pripovetke, romane, istorije, putopisne reportaže, kozerije, kritike, recenzije, nekrologe i drugo. Ostao je upamćen i kao pokretač i urednik časopisa "Otadžbina", koji je sa prekidima izlazio od 1875. do 1892 godine. Zbog svih njegovih zasluga Srpska akademija nauka i umetnosti proglasila je 2020. godinu "Godinom akademika Vladana Đorđevića".

Najnovije vesti