Jezički problemi Roma u sudskim postupcima

Na jugu Srbije, u Vranju, Vladičinom Hanu, Surdulici i drugim opštinama, nije redak slučaj da i Romima, bez obzira što uglavnom uglavnom znaju srpski jezik i mogu da prate postupak pred sudom, bude potreban sudski tumač ili prevodilac.

Vranjanac Dejan Bajramović taj posao radi od 2006. godine, kao zvaničan sudski tumač.

- Obično sudije odmah upozore Rome da mogu da daju izjavu i na romskom.

Romi uglavnom imaju problem sa pravnom terminologijom, iako dosta dobro razumeju srpski jezik.

Moj je zadatak da im neke reči, uglavnom pravne termine uprostim kako bi mogli da se izjasne pred sudom što preciznije - navodi Bajramović.

Dešava se da Romi koji rade u inostranstvu, a pogotovo oni koji su i rođeni preko granice, dakle mlađa populacija, dođu pred ovdašnji sud, a gotovo ne znaju ni reč romskog, a kamoli srpskog.

Uz to, romski jezik nije standardizovan, pa je to, kako navodi sagovornik Vranje News-a, "poseban problem".

- Nekad Romi misle da sam ja pravnik.

Ali, oni imaju svog privatnog advokata ili onoga koga im je odredio sud.

Onda im objašnjavam da sam ja samo sudski tumač i da prevodim ono što im se govori ili ono što oni kažu pred sudom. Nije to lako objasniti i tu imam dosta poteškoća - ističe Bajramović.

Pripadnici romske nacionalne zajednice iz Subotice i Vranja, recimo, ne govore baš isto.

U suštini, mali broj Roma govori tzv. književni romski jezik. Mnogo je slenga, narečja, dijalekata.

U Srbiji postoji čak pet do sedam romskih dijalekata od Preševa do Subotice, naglašava Bajramović.

. Ovde na jugu uglavnom se govori arlijski i kurbetski dijalekat.

Trideset je odsto srpskih reči.

Manji je problem za prevođenje.

Ali, kada se prevode spisi i sudski akti, pokušavam da ih što više uprostim. Ne upotrebljavam taj tzv. književni romski, jer bi retko ko odavde razumeo - kaže Bajramović.

Bajramović ističe da dosad ipak nije bilo nezadovoljnih stranaka i da se zbog njegovog prevođenja nikada nije desio neki pravni problem.

Romi su sada svesniji da imaju pravo na prevodioca, a i sudije ih često podsećaju na to.

- Ipak, nisu retke situacije da se Romi stide da kažu da ne znaju srpski.

Ili se plaše da ne uvrede sud.

Na drugoj strani, ima onih koji su se potpuno oslobodili da pred sudom govore na maternjem jeziku i to je dobro - zaključuje Bajramović.

Medijski sadržaji u sklopu projekta "I Romi imaju reč" sufinansirani su sredstvima iz budžeta opštine Vladičin Han. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Najnovije vesti