Jedna srpsko-albanska priča: Udžbenici i kosovske diplome stigli u Brisel (53)

Najvažniji datumi srpsko-albanskih odnosa u periodu posle Slobodana Miloševića su 20. i 31. maj 2001. godine. Najpre je ovog prvog datuma pre dvadeset godina stavljena tačka na oružani sukob, koji je na jugu Srbije trajao nešto više od šest meseci, a potom je 31. maja država uspostavila suverenitet nad delom svoje teritorije koju su za to vreme pod kontrolom držali naoružani Albanci. Ova dva datuma od pre dvadeset godina otvorila su novu stranicu savremene istorije srpsko-albanskih odnosa i trajno obeležili međusobni položaj Srba i Albanaca, ne samo na jugu Srbije. Novinar iz Vranja Radoman Irić, koji se prirodom i karakterom srpsko albanskih odnosa bavi trideset pet godina, upustio se u rizik da nam slikom i rečju, kroz feljton koji objavljujemo svakog dana od 21. maja 2021, predoči ključne događaje i ličnosti koje su obeležile srpsko-albansku društvenu scenu od sredine sedamdesetih godina prošlog veka, s akcentom na oružani sukob 2000/2001 godine.

Piše: Radoman Irić

Vranje - Sa završetkom sukoba nekoliko tema postalo je kamen spoticanja uspostavljanju iole normalnog života na jugu Srbije.

Na tom spisku u samom je vrhu bilo pitanje validnosti i priznavanje diploma stečenih na Kosovu, posebno na Univerzitetu u Prištini, kao i snabdevanje albanskih osnovaca i srednjoškolaca udžbenicima na maternjem jeziku.

Oni su, koliko juče, učili iz beležaka sa časova, a vlasnici diploma sa Kosova u Srbiji su mogli da nađu posao samo u bujanovačkim i preševskim kafićima i buticima.

Koliko su ovo ozbiljni problemi govori podatak da se njima od tada do danas bave roditelji dece, prosvetni radnici, lokalne samouprave, albanske političke partije, Nacionalni savet Albanaca, Koordinaciono telo, nekoliko univerziteta i fakulteta, Vlada Srbije, OEBS i druge domaće i međunarodne organizacije.

Udžbenici koji su do devedesetih godina prošlog veka štampani u Jugoslaviji na albanskom jeziku uglavnom ne odgovaraju novom sistemu obrazovanja, a kako se ne štampaju novi postavilo se pitanje kako uopšte da funkcioniše sistem obrazovanja u školama gde se nastava održava na albanskom jeziku.

U međuvremenu je 2007. godine zabranjen uvoz udžbenika sa Kosova, a procedure uvoza iz Albanije bile su opterećene brojnim administrativnim problemima.

Istovremeno se pristupilo pisanju onih udžbenika koji su zasnovani na sistemu obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije.

Ne ulazeći u detalje ove materije, treba reći da je do sada dosta urađeno na ustavnoj obavezi Srbije da svim svojim građanima omogući normalne uslove za školovanje, ali da taj proces nije završen.

Istina je da osnovci u Bujanovcu, Preševu i Medveđi koriste iste udžbenike kao i njihovi vršnjaci u Tirani, ali tu ostaje još jedan deo posla koji treba u najskorije vreme privesti kraju.

Kod Albanaca srednjoškolaca situacija nije dovedena do očekivanog nivoa.

Međutim, svi akteri ovog procesa, posebno tim stručnjaka iz OEBS, pa oni u Ministarstvu obrazovanja Albanije kao i njihove kolege u Ministarstvu prosvete Srbije i Koordinacionom telu Vlade Srbije nadaju se da će, koristeći dosadašnja iskustva, i posao sa srednjoškolskim udžbenicima biti doveden na liniju evropskih standarda.

No svim ovim akterima veću brigu zadaju diplome.

Nepriznavanje diploma visokoškolskih institucija koje su izdate na Kosovu, a overene pečatom "Republika Kosovo", zadaju prave glavobolje.

Bez obzira na to što je ovaj problem uključen u Briselski sporazum i što je Vlada Srbije je donela uredbu da priznavanje diploma počne 1. marta 2015. godine, ova materija i dalje tapka u mestu.

U Nacionalnom savetu albanske nacionalne zajednice, kome je ovo strateško pitanje delovanja, ipak se nadaju da ni Srbija ni Kosovo neće biti na „putu za Brisel“ dok Beograd ne prizna diplome se Kosova.

Čekajući da se ovaj problem reši nekoliko stotina studenata iz Preševa, Bujanovca i Medveđe, koji su na Kosovu završili fakultete ili više škole, napustili su Srbiju.

Manji broj njih je posao našao na Kosovu, u Severnoj Makedoniji ili Crnoj Gori, a veći broj je životno i radno utočište obezbedio u zemljama Zapadne Evrope, pre svih u Švajcarskoj i Nemačkoj.

Da bi se ovi problemi kako tako ublažili u ove tri opštine su otvorena odeljenja tri fakulteta.

Najpre su u Medveđi 2009. godine otvorena odeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta u Nišu.

Potom je 1. oktobra 2011. godine u Bujanovcu otvoreno odeljenje Ekonomskog fakulteta u Subotici.

Nova zgrada Ekonomskog fakulteta, koja je otvorena 17. novembra 2015. godine, partnerski je projekt Vlade Srbije, opštine Bujanovac, subotičkog Ekonomskog fakulteta, Evropske unije i Vlade Švajcarske.


Nastaviće se...

Prenošenje teksta ili delova teksta nije dozvoljeno bez kontaktiranja redakcije i odobrenja autora feljtona.

Najnovije vesti