Cera Mihailović: Autokratski i autošovinistički režim ne zanima kultura

U Književnoj zajednici Borisav Stanković u Vranju već više od jedne decenije, neredovne ili vanredne okolnosti predstavljaju prirodan ambijent za rad, izjavio je za dnevni list "Politika" Miroslav Cera Mihailović, urednik KZ.

- Na to se navikla i srpska kulturna javnost koja prati naše aktivnosti.

Davno smo razumeli da autističan, autokratski i autošovinistički režim ne zanima nacionalna kultura, još manje njegovu neobrazovanu administrativnu poslugu, ali to je dovoljan motiv da i dalje, tako okupirani i samookupirani, još čvršće istrajavamo u svojoj kulturnoj misiji - naglasio je Mihailović.

Više je od pola veka kako Borina nedelja vranjskoj i srpskoj, nešto ranije i jugoslovenskoj kulturnoj sceni, neprekidno daruje vrhunske kulturne programe, ne samo književnog sadržaja.

Do danas ih je, kako Mihailović kaže, bilo blizu sedam stotina.

Nema značajnijeg imena srpske književne scene koje je mimoišlo ovu svetkovinu pisane reči i čije stvaralaštvo nije predstavljeno u okviru njenih programa - od Andrića, Meše i Desanke, Stevana Raičkovića, Ivana Lalića i Matije Bećkovića, do Milosava Tešića, Dušana Kovačevića i Mihajla Pantića, potom Gorana Petrovića, Vladana Matijevića, pa sve do onih najmlađih: Ane Ristović, Jane Rastegorac i ostalih.

Naravno da sve to nije moglo proći bez tumačenja eminentnih kritičara i teoretičara književnosti, a posebno impozantno deluje spisak dobitnika Borine nagrade - navodi Mihailović.

Na "Borinoj nedelji" začele su se mnoge teme koje najčešće nisu ostavljale ravnodušnom srpsku kulturnu javnost. Ovako bi se, objašnjava Mihailović, moglo nastaviti gotovo u nedogled.

Ovom prilikom hteli su, dodaje, tek da podsete na nemali doprinos Književne zajednice Borisav Stanković ovoj manifestaciji, ali i da još jednom ukažu na pojavu koja je davno postala opšte mesto naše stvarnosti.

‒ U Vranje se uvek dolazi kao u Borino Vranje!

S tim "Borinim" se nikako ne sme igrati, već bi to "Borino" trebalo posebno negovati i poštovati, sa tim biti jako obazriv i odgovoran, jer retko koji grad obasjava takva Božja blagodet!

Da ovom prilikom ne pominjemo brojne naše znamenite sugrađane od kojih bi se svako mogao nazvati personifikacijom svoga grada.

Odnos prema Bori morao bi se meriti odnosom ne samo prema svakoj instituciji koja nosi njegovo ime, prema svakom pojedincu koji je na tragu onoga što se na bilo koji način može vezati za sve ono što nam je ostavio u nasleđe, poput (nedavno preminule, p.p) Vere Cenić, na primer – kaže Mihailović.

On naglašava da je to bio više nego dovoljan razlog da u ovim neredovnim okolnostima 54. Borinu nedelju posvete "našim savremenicima, pre svega jednoj od retkih ličnosti koju bismo mogli nazvati personifikacijom grada, koja je obeležila sve ove godine njenog trajanja".

Onoj, koja je do poslednjeg daha ne tek živela sa manifestacijom već i živela za nju.

– Ona ima ime i prezime: Vera Cenić!

Šta sve može da stane u ove dve dvosložne reči?

Upravo o tome svedoči obimom nevelika knjiga "Vera" Sunčice Denić, koja je u izdanju Književne zajednice izašla iz štampe!

Skromno, posvećeno, da se ne zaboravi!

A, Vera, verujemo, utekla od nas ovakvih, već pola godine bezbrižno ćaska sa Borom, ne mareći za naše ovozemaljske nedaće i, po običaju, motri na nas sa visine! – zaključuje Mihailović.

Vera Cenić, prva žena doktor nauka iz Vranja, profesor književnosti, koja je preminula u 90. godini života, 26. maja ove godine, bila je veliki znalac dela Bore Stankovića.

Rođena je 26. novembra 1930. godine u Vranju, gde je završila gimnaziju, a Filološki fakultet u Beogradu, gde je najpre magistrirala a zatim i doktorirala na Grupi za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost.

Najveći deo radnog veka provela je kao profesor na Pedagoškoj akademiji Ivo Andrić u Vranju.

Cenićeva je bila i prvi kustos - pedagog Muzej kuće Bore Stankovića u Vranju.

Napisala je "Vodič kroz muzej kuću Borisava Stankovića", književnu studiju "Ogledi o Borisavu Stankoviću", knjigu "Kanjec filjma", autobiografski roman o golootočkom iskustvu.

Objavila je mnogobrojne eseje, oglede, studije i tekstove o književnosti i Bori Stankoviću.

Dobitnik je brojnih nagrada među kojima je i Specijalno priznanje grada Vranja "31. Januar" za životno delo u nauci i književnom radu.

Jedan je od osnivača Književne zajednice Borisav Stanković.

Ovogodišnja "Borina nedelja" održana je, u skladu sa epidemiološkom situacijom, 26. novembra, na dan njenog rođenja.

Najnovije vesti