Antić na godišnjici Bregalničke bitke: Srpski mučenici neće biti zaboravljeni

Vranje/Štip - Državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Antić, u ime Vlade Republike Srbije, prisustvovao je ceremoniji polaganja venaca i odavanja počasti u mestu Kalenica kod Štipa, na mestu nekadašnje spomen-kosturnice sa posmrtnim ostacima 6.000 srpskih ratnika, palih u Bregalničkoj bici.

Vence su položili i ambasadorka Srbije u Severnoj Makedoniji Dušanka Divjak Tomić, izaslanik Ministarstva odbrane pukovnik Steva Kotarlić, gradonačelnik Štipa Blagoj Bočvarski, predsednik opštine Centar Saša Bogdanović, kao i udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova i pojedinci.

- Sa ambasadorkom Divjak i vojnim izaslanikom Vojske Srbije pukovnikom Kotarlićem odali smo poštu i položili venac i u Crkvi Svetog Arhangela Mihaila u Skoplju svim neumrlim borcima prvim regrutima Južne Srbije iz pet puka koji dadoše svoje živote za slavu i veličinu otadžbine Srbije.

U kripti Crkve Svetog Arhangela Mihaila, koju je podigao kralj Aleksandar I Karađorđević 21. novembra 1928. godine, nalaze se posmrtni ostaci više od 3.500 slavnih srpskih vojnika mučenika.

Da ih otadžbina nikad ne zaboravi, slava im - naisao je Antić na svom Fejsbuk nalogu.

Od 2015. godine obeležavanje Bregalničke bitke je sastavni deo Državnog programa obeležavanja godišnjica istorijskih događaja oslobodilačkih ratova Srbije.

Organizator državne ceremonije je Odbor Vlade Republike Srbije za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, Ambasada Republike Srbije u Republici Severnoj Makedoniji i opština Štip.

BREGALNIČKA BITKA

Bitka na Bregalnici vodila se od 30. juna do 9. jula 1913. godine. Posle Prvog balkanskog rata srpske i bugarske diplomate se nisu mogli dogovoriti oko podele teritorija koje su povratile od Osmanskog carstva. Srbija je, po saveznom ugovoru, smatrala da se rešenje spora preda arbitražnom sudu Rusije. Ali Bugarska, pod uticajem vojničke partije, a podsticana Austrougarskom, nije htela da sačeka rešenje ruskog cara već je 30. juna 1913, bez najave rata, izvršila prepad na srpsku i grčku vojsku i time započela rat, a u isto vreme i bitku na srpskom frontu. Prostor na kome se odvijala bitka, proteže se od Carevog vrha na Osogovskoj planini, niz oba njegova grebena koji se spuštaju na jug i jugozapad, obema stranama Zletovske reke do njenog ušća u Vardar. U bici su učestvovale 1. i 3. armija, 7 pešadijskih i 1. konjička divizija (127 bataljona, 253 topa i 33 eskadrona), svega oko 176.000 boraca sa 253 topa sa srpske strane. Sa bugarske strane 4 armije, makedonsko-jedrensko opolčenje, 4 divizije i 3 brigade (95 bataljona, 230 topova), oko 130.000 boraca. Srpski plan za bitku zasnivao se na ratnom planu koji je predviđao strategijski doček bugarskog napada na bregalničkom frontu i, po odbijanju ovoga, prelaz u nastupanje treće srpske armije u vezi sa Grcima. Uprkos tome što je plan predviđao napad Bugara, a srpska vojska je donekle bila na oprezu, ipak se nije znalo vreme bugarskog napada i bitka je bila iznenadna za nju. Gubici kod 1. i 3. srpske armije bili su oko 20.000 mrtvih i ranjenih, kod 4. bugarske armije oko 30.000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih. Najžešći boj je doživela timočka divizija, koja je uspešno branila juriše dvaputa nadmoćnijih Bugara.

Najnovije vesti