Antanasijević: Divlje deponije najveći ekološki problem Vranja

Ključni ekološki problem na području grada Vranja su divlje deponije koje nastaju zbog nemara naših sugrađana, a dovoljno sredstava u gradskom budžetu za njihovu sanaciju, nažalost nema, kaže na početku intervjua za Vranje News gradski većnik za ekologiju i zaštitu životne sredine Žikica Antanasijević.

- Novca u gradskom budžetu za ove namene nema, ali ćemo konkurisanjem kod raznih fondova, veliki deo problema sa divljim deponijama rešiti.

Tu svakako spada i deponija Meteris, gde se trenutno radi studija izvodljivosti za produženje radnog veka deponije koja je pri kraju.

Nadam da će se u narednom periodu uraditi projekat za proširenje deponije, a već sledeće godine da krenemo sa realizacijom tog proširenja, kako bi se nesmetano odlagalo smeće – kaže Antanasijević.

U zavisnosti od raspoloživih sredstava, dodaje gradski većnik, postoji mogućnost da se naprave i neki reciklažni pogoni.

- Uveliko se radi na tome, JKP Komrad je maksimalno uključeno u sve što se tamo dešava i studija izvodljivosti je pri kraju.

Drugi korak je projektno tehnička dokumentacija, a onda izgradnja proširenog dela deponije.

Što se tiče smetlišta u naselju Palestina, posao je poveren institutu Vinča koji radi na projektu njegove sanacije.

S obzirom na to da mi kao lokalna samouprava nemamo dovoljno novca za sve to, u kontaktu smo sa nadležnima iz Ministarstva zaštite životne sredine koji imaju pristupne fondove za sanaciju divljih deponija – objašnjava Antanasijević za naš portal.

Na pitanje o stanju na Aleksandrovačkom jezeru, uzvraća da je to dugogodišnji veliki ekološki problem.

- U vodi je cijanobakterija, kao i modrozelene alge.

U toku je projekat studije izvodljivosti, tj. radi se na tome kako se rešiti tih algi i bakterija i kako ispustiti vodu.

Ispuštanje vode predstavlja zaista veliki problem.

Grad nema sredstava ni za sanaciju ovog jezera, ali postoje fondovi Evropske unije, i određena sredstva u Ministarstvu zaštite životne sredine koja možemo da iskoristimo.

Međutim, pre svega toga moramo da završimo projektno tehničku dokumentaciju, bez koje ne možemo da krenemo u realizaciju nijednog problema – napominje Antanasijević.

Što se tiče Pljačkovice, koja je u području releja bombardovana mecima sa osiromašenim uranijumom u vreme NATO napada, podseća da se taj problem rešava na višoj instanci.

U sve je uključena Vlada Srbije, kao i predsednik države, navodi Antanasijević.

- Formirana je Komisija za utvrđivanje posledica NATO bombardovanja, koja bi trebalo početkom novembra da dođe u Vranje gde će se obaviti ispitivanja da bismo znali šta možemo u narednom periodu uraditi sa Pljačkovicom – kaže Antanasijević.

On podseća da sredstva iz budžeta za ekologiju i zaštitu životne sredine za ovu godinu iznose 36,4 miliona dinara, dok se ekološki fond „puni“ od sredstava ostvarenih naplatom taksi za zaštitu životne sredine.

- Dosta toga je realizovano ili je u fazi javnih nabavki i potpisivanja ugovora.

Program zaštite životne sredine za 2018. godinu biće realizovan sigurno nekih 90 odsto, a ako vremenski uslovi dozvole, možda i u potpunosti.

U novembru ćemo da završimo atmosfersku kanalizaciju u tri ulice u donjem delu grada, u Ulici Radoslava Jovića, Stamena Jovanovića i Janka Veselinovića – najavljuje Antanasijević.

Njegova prethodnica Marina Đorđević, počela je sa realizacijom projekta Eko kviz koji je, ističe Antanasijević, jedan vid edukacije za sve osnovce i ujedno zabava uz koju deca uče o praktičnoj primeni reciklaže.

- Međutim, moramo da radimo na podizanju svesti kod svih nas, ne samo kod dece.

Svedoci smo toga da postoje loše navike kod naših sugrađana koji nikako da se nauče da sav veći otpad odlažu na mestima predviđenim za to.

"Komrad" ima svoju deponiju kod sela Bunuševac, koja je otvorena za sve, gde se ništa ne plaća, nego samo treba otići i odložiti otpad.

Ali, mnogima je lakše da nekoliko metara dalje od deponije, pored puta ili kod neke reke i potoka skladište taj otpad, nego da isti odvezu do deponije – ističe naš sagovornik.

I ove godine, kao i prethodnih, Programom zaštite životne sredine, predviđena su sredstva za konkursno finansiranje i sufinansiranje projekata nevladinih organizacija i udruženja iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine.

- Ove godine je taj fond iznosio 1,5 milion dinara, a svakako je mnogo koristi od tih projekata.

Imamo projekte o izradi žičanih kontejnera za odlaganje pet ambalaže, kao i projekte koji se tiču izrade klupica i kanti za bacanje smeća po šumama, dok se veliki broj projekata odnosi na edukaciju.

Možda će mnogi da kažu kako edukacija nije potrebna, ali ja mislim da je našem narodu edukacija i dalje i te kako neophodna. Svest kod naših ljudi još nije u potpunosti razvijena prema životnoj sredini i prema njenom očuvanju.

Zbog toga odgovorno tvrdim da nije bacanje novca na edukaciju – smatra Antanasijević.

Jedan od načina da se građani „dozovu pameti“ i probude je, kaže, uvođenje nove i pooštravanje postojeće kaznene politike.

- Svedoci smo da najbolje rezultate daje „udar na džep“ građana.

Otkad su povećane kazne zbog nevezanog sigurnosnog pojasa, retko možemo da vidimo danas nekog vozača bez pojasa.

Samo takva politika podiže svest građana.

Veliki je problem svake godine izdvajati određena sredstva za uklanjanje divljih deponija, kada će se one opet pojaviti.

Kritični su prilazi gradu, gde svakodnevno nikne neka deponija koja mora brzo da se očisti – napominje Antanasijević.

Sanacija i čišćenje reka, dodaje, jedan je od većih poslova koji takođe treba češće da se obavlja.

- I taj posao nas čeka, održavanje rečnih korita, koje treba da se radi svake godine, ali ni za to nemamo dovoljno sredstava, pa malo čekamo i onda nam je kasnije teže očistiti kad se nagomila smeće – dodaje Antanasijević.

Pozitivna stvar je, zaključuje, nabavka 10 podzemnih kontejnera sa čijom će se ugradnjom početi do kraja godine.

- Odredili smo četiri lokacije gde će biti postavljeni.

Za početak je to uži centar grada, kod Gimnazije, u blizini Vuk škole, kod Doma kulture, ispred Komiteta i kod Gradske crkve.

Nadam se da ćemo do Nove godine, a možda i pre toga postaviti prve podzemne kontejnere, i da ćemo za nekoliko godina izbaciti skroz iz upotrebe ove stare kontejnere.

Siguran sam da će se građani brzo navići, a biće i lepše jer ova slika sada sa okrenutim kontejnerima i smećem okolo zaista stvara ružnu sliku grada – zaključuje Antanasijević u intervjuu za Vranje News.

Tekstovi u sklopu projekta „Internet eko magazin“ sufinansirani su sredstvima iz budžeta Grada Vranja. Mišljenja, stavovi i zaključci izneti u tekstovima su isključiva odgovornost portala Vranje News i autora i ne odražavaju mišljenja i stavove lokalne samouprave Vranja.

Najnovije vesti